Sve mjerne postaje u ovom dijelu Europe od srijede bilježe i povećane vrijednosti PM10, odnosno koncentracije fine prašine. Dagmar Arco, stručnjakinja za zaštitu okoliša i klimatologiju iz Klagenfurta, uvjerava da kratkotrajno onečišćenje finom prašinom iz saharske prašine nije opasno za zdravlje: 'Bolujete li od astme, alergije ili imate problema s bronhima, zaštitite se tako da držite zatvorene prozore. Ali nema opasnosti od oštećenja zdravlja zbog kratkotrajne izloženosti', kaže za austrijski javni servis ÖRF.

Istraživač ledenjaka Andrea Fischer, čiji predmet istraživanja je najveći glečer u Austriji Großglockner, upozorava da, kad se saharski pijesak slegne na ledenjake, snijeg se brže topi jer postaje tamniji. 'Ono što nam je u tom pogledu zadavalo glavobolje u posljednjih deset do 20 godina je nedostatak ljetnih snježnih padalina. Saharski pijesak također je padao u prošlosti, ali ljetne snježne padaline učinile su površinu ledenjaka ponovno lijepom i bijelom', kaže Fischer.

Meteorolozi uvjeravaju da klimatske promjene nisu utjecale na frekvenciju pojava prašine u Sahari. Voditeljica alpskog opservatorija Sonnblick, Elke Ludewig kaže kako su te pojave redovite, ali da se ovakve ekstremne oluje saharskog pijeska događaju najviše dva puta godišnje. 'Pratimo trendove, ali još uvijek ne možemo dati statističke podatke o tome', kaže.

Pješčane oluje saharskog pijeska nastaju kada jaki vjetrovi pušu kroz pustinju Saharu, koja se proteže sjevernom Afrikom, u sušnim uvjetima. Carlos Perez Garcia Pando, stručnjak za pijesak i prašinu u Centru za superračunalstvo u Barceloni, za Deutsche Welle kaže kako se one sastoje od mnogo različitih čestica.

'Neke čestice su velike i teške. Kad one neizbježno padnu na tlo, njihov udar razbija druge nakupine pijeska, raspršujući se u ultra-male čestice prašine', tumači Garcia Pando. Te manje čestice su one koje prelijeću Sredozemlje i stižu u naše krajeve.