'Dobili smo informaciju da ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak planira potpisati ugovore s koncesionarima tijekom ovoga mjeseca, a ako se to dogodi ,počinju teći i financijske obaveze prema koncesionarima što znači da bi referendum nakon toga išao na našu štetu. Ključni je trenutak da se javnost digne na noge i kaže 'ne' ovom projektu jer ima sva obilježja koruptivnog djela', poručila je zaključno predsjednica ORaH-a Mirela Holy.

Holy je u uvodnom izlaganju podsjetila kako je u pripremi projekta prekršen cijeli niz propisa, strategija, ali i međunarodnih konvencija jer susjedne zemlje nisu kontaktirane na vrijeme, nego ih se obavijestilo naknadno. Italija je, podsjetimo, već zabrinuta zbog ovog projekta, no zasad se nije službeno žalila Europskoj komisiji.

Ako se pita Holy, razloga za zabrinutost ima i na hrvatskoj strani. 'U realizaciji ovog projekta nešto debelo ne štima', kazala je Holy podsjetivši kako je Vlada 2013. strateške energetske podatke odlučila besplatno ustupiti privatnoj kompaniji, Spectrumu. Kao zastupnica od Vlade je zatražila i presliku ugovora sa Spectrumom, no nikad je nije dobila, pod obrazloženjem da Vlada nema odobrenje tvrtke za to.

Osvrnula se i na prihode koje bi Hrvatska imala od ovog projekta. 'Apsolutno je netočno da će prihod Hrvatske od ovog projekta biti između 55 i 60 posto kako tvrde predstavnici Vlade, što je također vrlo malo gledajući u svjetskim okvirima, analizom stručnjaka koji jesu u tom biznisu se može lako stvoriti zaključak da neće biti čak ni između 40 i 50 posto prihoda kako smo mi predstavljali, već da će prihod kompanija biti 86 posto, a prihod Hrvatske 14 posto. Ovdje se radi o jednom projektu koji se forsira potpuno mimo interesa RH gdje ne postoji ni jedno opravdanje da se ovako važan projekt realizira na ovako šlampav način i jedino što možemo zaključiti kada imamo na umu sve što se događalo, da tu stoji izrazito jaki, partikularni financijski interes nekoga tko je uključen u taj projekt, a to mogu biti samo isključivo ljudi u Vladi', kazala je Holy.

Na okruglom stolu govorio je niz stručnjaka koji su upozorili na štetnost ovog projekta. Naftni stručnjak Pavle Uroda osvrnuo se na eventualnu dobit kojom se Vlada uporno hvali.

'Čak i ako se počne s istraživanjem te ono bude uspješno, Hrvatska dividende od eksploatacije može početi dobivati tek za 12 do 15 godina', tvrdi Uroda

Zakon o ugljikovodicima, nastavlja, takav je da bi ga se posramila i Nigerija, a princip je zakona ugovor o podjeli proizvodnje koji je, kaže, tipičan za nerazvijene zemlje. U tom ugovoru nisu navedene obveze investitora, ne postoji garancija izvršenja za investitora i ne postoje garancije za saniranje eventualne štete.

Iako u Agenciji tvrde da su minimalni rizici za neku katastrofu i štetu, Uroda upozorava da su u povijesti bila dva incidenta - krajem 60-ih kod Dugog otoka kada je došlo do trovanja radnika sumporovodikom te 1979. kod otoka Brača kada je izbjegnuta masovna katastrofa i kada je bio ugrožen cijeli splitski akvatorij.

'Bez sumnje je laž da je tehnologija toliko uznapredovala da su rizici štete minimalni', kazao je Uroda dodavši da je, primjerice, u Sjevernom moru 600 izljeva sumporovodika godišnje.Uroda smatra da bi se Hrvatska što se tiče istraživanja ugljikovodika trebala fokusirati na kopno. 'Hrvatska ima resurse u panonskom djelu, ali se 25 godina nitko time ne bavi', rekao je Uroda.

O potencijalnom prihodu govorio je i naftni stručnjak Srećko Leustek kazavši kako je uobičajeno da ugovori idu u korist države, a ne obrnuto. 'Ako nije 60 do 70 u korist države, onda nešto nije dobro', rekao je Leustek.

Napomenuo je kako ugovor ostavlja slobodu kompanijama da zaposli hrvatske radnike. 'Kaže se da može zaposliti, a ne da mora. Zašto nisu određene kvote za zapošljavanje', upitao je naftni stručnjak.

Leustek je postavio niz pitanja na koja traži odgovor. 'Tko je pripremio nacrt ugovora? Je li glavni motiv za ovo obračun s MOL-om preko leđa Ine? Kako će amaterski ustrojena agencija kontrolirati tvrtke poput Marathon Oila ili ENI-ja?' pitao je naftni stručnjak.

'Trebalo bi privremeno obustaviti projekt dok se ne riješi pitanje amaterizma u pripremi projekta, a ja smatram da pripreme nije ni bilo', kaže Leustek.

Na rizike je upozorio i naftni stručnjak Vladimir Janeš.

'Studija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu napravljena je samo za fazu istraživanja, a u njoj uopće nije napravljena analiza rizika, dakle – ki bi da bi. Bušenje na velikim dubinama mora, kakve su u okolici samog juga Hrvatske i Dubrovnika, utječe na sigurnost i dovodi do povećanih rizika. Vjerojatnost učestalosti propuštanja na naftovodima po statistici je vrlo velika, tako da bi se kod nas to, s obzirom na broj mjesta istraživanja i njihove udaljenosti, istjecanje moglo događati nešto manje od dva puta godišnje. Dakle, nije pitanje hoće li istjecanja nafte biti, nego gdje, kada i u kojoj mjeri će se to dogoditi', kazao je Janeš.