SPORNI ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE

'Istupam iz SDP-a ako se ne prihvati moj amandan'

18.04.2013 u 14:37

Bionic
Reading

SDP-ova zastupnica Mirela Holy najavila je danas istupanje iz SDP-a ne prihvate li vladajući njezin amandman na konačni prijedlog Zakona o zaštiti prirode o obvezi osnivanja Nacionalne parkovne agencije

'Izaći ću iz stranke", izjavila je Holy novinarima u Saboru, upitana hoće li ostvariti ranije najave i izaći iz SDP-a ne bude li prihvaćen njezin zahtjev da se utemelji spomenuta agencija.

Potvrdno je odgovorila i na pitanje je li ta njezina odluka definitivna.

Nakon što su joj novinari pokazali konačni prijedlog zakona, koji je Vlada utvrdila na današnjoj sjednici te ga uputila u Sabor, Holy je rekla kako je u tom prijedlogu ostavljena formulacija iz prvog čitanja zakona po kojoj se Vladi ostavlja mogućnost osnivanja agencije, ali ne i obveza. "Pretpostavljam da Vlada nema namjeru utemeljiti Nacionalnu parkovnu agenciju", poručila je Holy, bivša ministrica zaštite okoliša i prirode.

Najavila kako će podnijeti amandman na članak 130. konačnog prijedloga zakona te u Klubu SDP-a apelirati na poštivanje Plana 21 u tom dijelu.

Holy je i ranije najavljivala da će istupiti iz SDP-a ako Ministarstvo zaštite okoliša i prirode do drugoga saborskog čitanja u Zakon o zaštiti prirode ne ugradi i odredbu o osnivanju Nacionalne parkovne agencije te ga na taj način uskladi s Planom 21 na temelju kojega je Kukuriku koalicija dobila parlamentarne izbore.

Tada je isticala i kako bi, ostankom u SDP-u ako se prihvati zakon bez obveze osnivanja agencije, ugrozila vlastitu političku vjerodostojnost, ističući da je Plan 21 bio zamišljen kao ugovor s građanima, te u tom smislu i obveza Vlade da ga ispoštuje.

Za Nacionalnu parkovnu agenciju govorila je kao o "kičmi reforume sustava zaštite prirode", odnosno upravljanja zaštićenim područjima.

Ta bi agencija, naglašavala je, objedinjavala sve nacionalne parkove i parkove prirode u jednu agenciju u kojoj bi se slijevala i financijska sredstva iz svih parkova, što je oko 400 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Tim bi se sredstvima, smatra, mogli realizirati kapitalni projekti zaštite prirode, te spriječilo pogodovanje klijentelizmu političkih stranaka i lokalnih šeriga da se taj novac troši na financiranje projekata koji nemaju nikakve veze sa zaštitom prirode.