Zagreb i dalje ima problem sa zbrinjavanjem otpada. Ovog puta javili su se problemi oko biootpada zbog zatvaranja kompostane na Jakuševcu. Njega zbrinjava privatni oporabitelj, no dio ipak završava sada na sjeveroistočnoj strani Zagreba - u Markuševcu. I dok se i dalje čeka gradnja Centra za gospodarenje otpadom na sjednici zagrebačke Skupštine vodila se rasprava o novom sustavu zbrinjavanja otpada
Studija predviđa gradnju Centra za gospodarenje otpadom u Resniku, zbog čega je prije sjednice ispred vijećnice održan prosvjed. Gradonačelnik Tomislav Tomašević od gradnje ne odustaje, a oporba ga proziva zbog manjkavosti prijedloga. Večeras je održan i prosvjed u Markuševcu gdje se, nakon zatvaranja kompostane na Jakuševcu, odlaže biootpad. Stoga se postavlja pitanje ima li rješenja za nagomilane probleme s otpadom?
Iako su u emsiju HRT-a Otvoreno pozvali i predstavnike gradske vlasti i stranke Možemo i SDP-a, odbili su doći navodeći kako 'u to vrijeme još uvijek traje sjednica Skupštine'.
Bivša ministrica zaštite okoliša dr.sc. Mirela Holy rekla je da na problem sa zagrebačkim otpadom i njegovo rješavanje gleda kao 'business as usually'.
'Nažalost, kada je riječ o gospodarenju otpadom u hrvatskoj politici, ništa novo i ja bih rekla ništa iznenađujuće. Iako mi je opcija Možemo bliska, a bila sam na kraju krajeva i članica SDP-a, razočarana sam sa ovim što se sada trenutno događa. Smatram da je Možemo samo sebi skočilo u usta, jer ako se gleda na koji način su se ponašali kada su bili aktivisti za zaštitu okoliša, jer je dobar dio njih bio u Zelenoj akciji, na kraju krajeva nisu bili baš tako prijateljski nastrojeni prema ovoj tehnologiji koju sada predlažu kao model za rješavanje problema otpada u Zagrebu', naglasila je Holy.
Misli da je moglo puno bolje, puno ambicioznije.
'Tri godine nisu skoro ništa radili i sada navrat, nanos, izvlače, iz šešira nekakvu studiju izvodljivosti na temelju mehaničko-biološke obrade otpada', dodala je.
Smatra da Zagreb mora sagraditi centar za gospodarenje otpadom. Kaže da sama lokacija ne bi trebala biti problem, ako se izabere dobra tehnologija i ako se odrađuju poslovi onako kako bi trebali. Kaže da su građani jako sumnjičavi jer ne vjeruju državnim institucijama, sustavu i boje se da će pasti njihova kvaliteta života te da će im biti ugroženo zdravlje jer ne vjeruju inspekcijskim službama da će nadzirati postrojenje.
Rekla je da s obzirom na to da je sadašnja gradska vlast došla iz ekološkog pokreta da su trebali imati pripremljene projekte te čim su došli u poziciju upravljati Zagrebom, krenuti s realizacijom.
Na pitanje ako će se graditi Centar za gospodarenje otpadom u Resniku ima li štete za građane rekla je da nema staklenu kuglu da zna što će biti. Što se tiče straha građana smatra da mogu biti zabrinuti.
'Sudeći po dosadašnjim nekim praksama, centrima koji su se dosada realizirali, ne bih rekla da se upravlja s tim centrima na adekvatan način. Tako da građani, s jedne strane, imaju pravo biti zabrinuti. Govorimo o vrlo vjerojatnom padu cijena nekretnina. U svakom slučaju, smatram da bi građanima Resnika trebalo ponuditi, ako će doista biti realiziran projekt', pravednu ekološku rentu, rekla je Holy.
Predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Resnik Branka Genzić-Horvat govorila je o današnjem njihovom okupljanju prije sjednice Gradske skupštine. Rekla je da je to bio još jedan u nizu njihovih prosvjeda. Udrugu su osnovali prije 20 godina upravo zbog straha od gradnje centra.
'Mi smo bili prvi na udaru i to posljedično izgradnjom centra za za mulj, odnosno CUPOZ-a takozvani centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, koji generira ogromne količine otpadnih muljeva i koji je trebao biti jedan ekološki projekt. Međutim, od ekološkog projekta se pretvorio u ekološku katastrofu, čemu svjedočimo i na dnevnoj bazi. Već tada je u nastavku tog CUPOZ-a planirana izgradnjea i spalionice i mi smo već tada osvijestili zapravo prvi na udaru opasnosti takvih projekata i tog budućeg centra za gospodarenje otpadom sa spalionicom. Međutim, to nije bio samo problem Resnika, nego i čitavog grada Zagreba i šire', objasnila je.
Dodala je kako se ne bi složila da je tu u pitanju, nimbi efekt.
'Upravo zbog toga, jer taj centar koji je tako koncipiran davne, 2005. godine, kad smo mi počeli s prvim akcijama i prosvjedima, je ostao potpuno isti, jer se niti strategija gospodarenja otpadom, bazirana na tim mega regionalnim centrima, nije mijenjala.', rekla je, između ostalog Genzić-Horvat.
Smatra da mogu spriječiti izgradnju centra na području Resnika.
'Niti u jednom trenutku ne sumnjamo, koliko god to bude trebalo, ustrajat ćemo na svim našim takozvanim zadacima. I to ne samo zbog Resnika, nego zbog grada Zagreba, zbog građana, jer to je pitanje svih građana grada Zagreba', rekla je.
Predsjednik Udruge Ekologija grada Josip Pavlović prvo se referirao na, kako je rekao, recikliranu temu oko centra gospodarenja otpadom na Resniku.
'Mislim da se tu ne radi ni o čemu nego o jednom vrlo prozirnom spinu Tomislava Tomaševića. Tomašević i ova gradska vlast bili su dugogodišnji protivnici izgradnje centra za gospodarenje otpadom i u 2023. godini su i službeno odustali od već gotove pripremljene dokumentacije za projekte, koje su naslijedili od prošle gradske vlasti iz samo njima znanih razloga. Mislim da je sad ovo ponovno aktualiziranje teme centra za gospodarenje otpada jedan spin da bi se makao fokus sa aktualnih problema, da bi se makao fokus s pitanja na koja mi trebamo dobiti odgovor', rekao je Pavlović.
Dodao je kako nakon malo manje od tri godine ove gradske vlasti zagrebački sustav gospodarenja otpadom praktički ne postoji.
'U potpunosti je uništen, nema plana gospodarenja otpadom niti na vidiku, s obzirom na to da je nacionalni donesen u lipnju prošle godine', rekao je te dodao kako zagrebačkog 'još nema niti na vidiku'.