U svom priopćenju predsjednik komisije Iustitia et pax Vlado Košić podsjeća da je Crkva podržala prijašnji referendum inicijative U ime obitelji koji se ticao definicije braka.

Što se pak tiče referenduma vezanog uz izmjenu izbornog zakonodavstva, Košić podsjeća kako je Stalno vijeće HBK već reklo da nema ništa protiv njega ukoliko doprinosi plodonosnijoj i većoj demokratičnosti te uz to promiče i služi općem dobru društva.

'Pozivaju se stoga vjernici i građani neka se dobro informiraju i prouče ponuđena rješenja te prema vlastitoj spoznaji i savjesti odluče hoće li potpisati zahtjev za pokretanje referenduma. Ne ulazeći u sadržaj referendumskih pitanja, niti u zakonodavna rješenja samog provođenja referenduma, odbacujemo mogućnost stavljanja moratorija na referendume u Republici Hrvatskoj. To bi naime značilo suspenziju demokratskog političkog uređenja, a to je protivno Ustavu Republike Hrvatske', pojašnjava Košić.

Iustitia et pax zabrinuta je i zbog toga što se 'hrvatska manjina u Vojvodini politički podijelila na Hrvate i Bunjevce'.

'Nedopustivo je međutim da predsjednik Srbije proglašava Bunjevce 'autohtonim narodom koji nisu ni Hrvati ni Srbi', pa im poklanja udžbenike na ćirilici. To je očito pokušaj asimilacije i odnarođivanja Bunjevaca, što je više desetljeća provodila velikosrpska politika. Zbog toga se očekuje da se hrvatske vlasti zauzmu za to da Hrvati u Srbiji imaju sva ljudska i manjinska prava kao Srbi u Republici Hrvatskoj. Ljudska su prava naime univerzalna pa je dužnost i obveza nositelja vlasti brinuti se za njihovo poštivanje i ostvarenje. Tu obvezu napose imaju hrvatske vlasti gledom na Hrvate izvan domovine', kaže se u priopćenju.

Osvrnuli su se crkveni dužnosnici i na slobodu medija.

'U posljednje vrijeme primjetni su pritisci i miješanje pojedinaca i institucija na slobodu medija. Zabrinjavajuće je kad takvi pritisci dolaze iz ureda visokih dužnosnika Republike Hrvatske. Zbog toga se traži od svih, a osobito od nositelja vlasti, da promiču neovisnost, slobodu i odgovornost javnih i privatnih medija. Očekuje se također da nositelji dužnosti mogu biti samo oni koji su moralni, čestiti, koji se brinu za javno - opće dobro, a ne za privatne interese. Svjesni smo da je to ideal koji je ponekad teško u potpunosti zadovoljiti. No taj ideal treba uvijek imati pred očima i prema njemu težiti. U tom vidu potiče se zakonodavca neka uredi zakonodavni okvir tako da se ne izgubi iz vida ideal koji treba ostvarivati u obnašanju javnih dužnosti', kažu iz Iustitie et pax, ne navodeći o kojim se dužnosnicima, ali i kojim medijima radi.