Predstavljajući konačan prijedlog Zakona o reprezentativnosti, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić odlučio se osvrnuti na kritike koje su vladajućima upućene u prvoj raspravi o tom zakonu.

'Ovaj zakon donosio se 15-ak godina. Odlučili smo ići putem koji je možda malo neuobičajen, a to znači da ćemo sjesti za stol i ponuditi radnu verziju koja je sumirala sve rasprave u zadnjih 15 godina. Između dva čitanja dodatno smo popravili zakon u skladu s preporukama socijalnih partnera i na tragu neformalnih konzultacija sa stručnjacima Međunarodne organizacije rada. Te neformalne konzultacije pokazale su da smo na pravom putu i da će taj zakon doprinijeti razvoju sindikata i sindikalnog rada', kazao je Mrsić

Među odredbama koje je odobrila Međunarodna organizacija rada bila je i sporna odredba o produljenoj primjeni kolektivnih ugovora koja je naišla na najviše kritika oporbe. Naime, po novom, produljena primjena pravila više neće vrijediti neograničeno, već samo tri mjeseca nakon isteka ugovora.

'Odbor stručnjaka Međunarodne organizacije rada objavio je vrlo jasno načelo prema kojem su zakonske intervencije u produljenu primjenu kolektivnih ugovora prihvatljive samo u hitnim slučajevima i za kratka razdoblja. Budući da postojeće rješenje omogućuje neograničenu primjenu pravnih pravila iz isteklih kolektivnih ugovora, postojeće je rješenje u suprotnosti s međunarodnim konvencijama. No kako Zakon o radu definira da se na radnika uvijek primjenjuje povoljnije pravo, onda se ovo ne smatra kršenjem konvencije. Iz istog razloga niti predloženo ograničenje produljene primjene nije u suprotnosti s tim načelom. Odlučili smo se za ograničenje od tri mjeseca i smatramo da je to dovoljno vrijeme za provođenje pregovora i potpisivanje novog kolektivnog ugovora', kazao je Mrsić

Osvrnuo se i na navod Hrvatskih laburista da je u Hrvatskoj trenutno samo jedan kolektivni ugovor u produljenoj primjeni. 'Prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, trenutno se 44 produljeno primjenjuje, i to za 60 poduzeća i 12 djelatnosti. Stoga odbacujem tvrdnje da izmjena propisa i ograničavanje produljene primjene pravnih pravila iz kolektivnih ugovora nisu bili potrebni', kazao je Mrsić

Spomenuo je i statistiku iz 2009, prema kojoj je u Hrvatskoj registrirano 534 sindikata, 24 sindikalne središnjice s preko 420 tisuća članova.

'Vjerujemo da će ovaj zakon potaknuti osnaživanje i okrupnjavanje sindikata i da će privući novo članstvo, jer 400 tisuća članova sindikata je premalo i ova Vlada će raditi sve da osnaži sindikalni dijalog', zaključio je Mrsić

Ideju vladajućih kritizirao je Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista. Već u prvom čitanju Lesar je vladajuće optužio zbog prikrivenih promjena Zakona o radu, dok ih je danas upozorio na posljedice koje bi ovaj zakon mogao imati na privatni sektor.

'Svako zadiranje u sustav kolektivnih ugovora i materijalnih prava poput domino efekta prelijeva se iz javnog u privatni sektor. Neće biti kolektivnih ugovora u privatnom sektoru. A problem je to što nema adekvatnog nadzora jer sustav inspekcija ne može brzo i učinkovito djelovati. Optužujete nas da samo kritiziramo, a naše prijedloge ne slušate i ne uvažavate. Rekli ste da ćete oporaviti državu u svibnju, pa u lipnju, pa u ožujku iduće godine. Nismo vam mi nametali te rokove, ali moramo vas upozoriti da smjer kojim idete i ovim zakonom jest korak naprijed, koji radite pod pritiskom, u neoliberalni kapitalizam. Svi zakoni koje ste do sada donijeli i model tobožnjeg gospodarskog oporavka idu u korist bankarskog i financijskog sektora. Oni će i nadalje biti jedini koji će ostvarivati profite u zemlji', kazao je Lesar.

Vladajućima je pobrojao i što su sve radnici do sada izgubili. 'Otpremnine padaju, otkazni rokovi su prepolovljeni, kao i pravo naknade na burzi, jubilarne naknade, putni troškovi, odlazi regres za godišnji odmor, kao i dar djeci te 13. plaća ili božićnica, a noćni prekovremeni rad može se povećati za jednu lipu po satu jer zakon kaže samo da treba biti više plaćeno, ali ne i koliko. Ugovori na neodređeno nestaju, prosječna plaća pala je sa 5460 kuna na 5403 kune, ali o tome Vlada ne priča. S početnih 39 posto iz 2008. godine prosječna plaća pala je na 36 posto. Inflacija je u svibnju iznosila 3,9 posto, prošli mjesec 2,6 posto, a u međuvremenu je stupio na snagu zakon o Mrsićevim volonterima koji se bore za te pozicije', kazao je Lesar, dodavši da se radnici pitaju što im vladajući još mogu uzeti.

Kritike je Vladi uputio i HDZ-ovac Đuro Popijač kazavši da je neprihvatljivo mijenjati odredbe Zakona o radu novim zakonom. 'Unatoč primjedbama sindikata i poslodavaca i onim iznesenim tijekom prvog čitanja, Vlada se oglušuje i u drugo čitanje šalje gotovo isti prijedlog. Vlada bez suglasja socijalnih partnera nasilno nameće njima neprihvatljiva rješenja. To potvrđuje da Vlada dodatno slabi i razjedinjava sindikalnu scenu. Svjedoci toga smo ovih dana, kada gledamo pregovore Vlade i javnog sektora. Ministar Mrsić je otvoreno rekao da neće biti dogovora ispod stola, čime nameće zaključak da je toga prije bilo. Ja vas pitam tko se i kada zavlačio pod stol? Iz aviona se vidi da je Vlada sve učinila da bi podijelila sindikalnu scenu i tako želi dobiti ove jadne pregovore', kazao je Popijač

Što se pak tiče produljene primjene pravnih pravila iz kolektivnih ugovora, Popijač je ponovio argumente iz prvog čitanja.

'Jasno je da se odredba o produljenoj primjeni mora izmijeniti i trebala se izmijeniti i 2010. Jasno je kako je bilo licemjerno od premijera i SDP-a što su se tada natjecali tko će brže dati potpis za referendum, i to sve zbog sitnog politikanstva i procjene da je lakše ubaciti se u taj vlak da bi se destabilizirala Vlada', rekao je Popijač.

U HDSSB-u smatraju da je ovaj zakon definitvno vezan za složeno gospodarsko i socijalno stanje u državi koje je za građane čak i katastrofalno. 'Stalno smanjivanje prava kojim prijeti ova Vlada prijetnja je radnicima, zasuti smo stalnim najavama novih otkaza, restrukturiranje se lomi isključivo na ljudima, a kvalitetni radnici nestaju zbog političkog kadroviranja. to je bio i jučer slučaj u Osijeku gdje je zamijenjen direktor Hrvatskih voda koji je europski stručnjak za to pitanje i zamijenjen direktorom hotela koji s vodim gospodarstvom ima isklučivo veze kada ujutro pusti slavinu prilikom brijanja ili kada pusti vodu iz kotlića', rekao je HDSSB-ov Zoran Vinković

Vladajući SDP prozvao je zbog neoliberalnog pristupa. 'Od socijaldemokracije u vašem programu nije ostalo ništa pa predlažem da umjesto kratice SDP uzmete kraticu NLPH što znači Neoliberalna partija Hrvatske', bocnuo je Vinković

Vladajuću koaliciju ipak je branila SDP-ova Gordana Sobol, koja je čak najavila 9 amandmana kako bi se zakon dodatno poboljšao.

'Ova Vlada neće kao sve one prije nje praviti se da ne vidi probleme, gurati te probleme pod tepih i što je još gore ostavljati neriješene probleme nekim budućim vladama', kazala je Sobol.

Na njene riječi reagirala je HDZ-ova Jadranka Kosor, kazavši da je problem produžene primjene kolektivnih ugovora upravo pravi primjer da je vlada htjela rješavati probleme.

'Taj problem pokušavali smo riješiti izmjenama Zakona o radu i nitko tada nije tjerao premijera milanovića da trči potpisati protiv izmjena Zakona o radu', kazala je Kosor.