Prema posljednjim prikupljenim podacima bolničkih zdravstvenih ustanova, ukupno 188 specijalista ginekologije i opstetricije te oko 120 medicinskih sestara/medicinskih tehničara, odnosno primalja u djelatnosti ginekologije i opstetricije izrazilo je priziv savjesti, odgovorili su tportalu iz Ministarstva zdravstva. Za podatak koliko je ukupno ginekologa u Hrvatskoj, uputili su nas pak na adresu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz kojega odgovor, do objave ovoga teksta, nismo dobili. No, prema istraživanju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, kako javlja HRT, čak 59 posto zdravstvenih djelatnika koji su stručni za prekid trudnoće ne obavlja ih za priziva savjesti.

Prekid trudnoće, odgovaraju u nastavku tportalu iz Ministarstva zdravstva, u Hrvatskoj se obavlja u 29 bolničkih zdravstvenih ustanova, a popis svih njih može se pronaći na službenim stranicama ovoga ministarstva. Objašnjavaju kako je liječnik koji je iskoristio ovo pravo o tome dužan obavijestiti svog nadređenog, odnosno poslodavca.

'Ako je ginekolog izrazio priziv savjesti, obvezan je izvijestiti pacijenticu o tome, pisano to dokumentirati u svom specijalističkom nalazu i u bolničkoj zdravstvenoj dokumentaciji te uputiti pacijenticu drugom liječniku iste struke u toj bolničkoj zdravstvenoj ustanovi', odgovaraju iz Ministarstva zdravstva tportalu te nastavljaju:

'Ako ravnatelj zdravstvene ustanove ne može osigurati obavljanje postupka prekida trudnoće na zahtjev pacijentice sa zaposlenicima bolnice, u obvezi je angažirati vanjskog suradnika – doktora medicine, specijalista ginekologije i opstetricije.'

Pravo na priziv savjesti, napominju, u Hrvatskoj je utvrđeno nizom zakona iz područja zdravstva. Ističu Zakon o liječništvu, kojim se propisuje kako se liječnik zbog svojih etičkih, vjerskih ili moralnih nazora, odnosno uvjerenja, ima pravo pozvati na priziv savjesti te odbiti provođenje dijagnostike, liječenja i rehabilitacije pacijenta ako se to ne kosi s pravilima struke i ako se time ne uzrokuje trajna posljedica za zdravlje ili ne ugrozi život pacijenta.

Pravo na priziv savjesti na identičan je način propisano, odgovaraju, i u Zakonu o sestrinstvu, Zakonu o stomatološkoj djelatnosti i Zakonu o medicinskoj oplodnji.

'Pravo na priziv savjesti priznato je i primaljama, no samo Etičkim kodeksom primalja, stoga je od velike važnosti i njegovo zakonsko reguliranje', ističu u Ministarstvu zdravstva, a ono je bolnicama ukazalo i na zakonsku obvezu prijave prekida trudnoće Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZZJZ).

Tom se obvezom, objašnjavaju, doktori medicine koji su na specijalističkom usavršavanju iz ginekologije i opstetricije moraju pridržavati programa navedene specijalizacije, stjecati kompetencije, znanja i vještine te obaviti sve postupke i zahvate propisane programom specijalizacije.

Odgovor tportalu zaključuju time kako je ravnatelj bolničke zdravstvene ustanove dužan osigurati obavljanje postupka prekida trudnoće na zahtjev pacijentice te joj dati sve potrebne informacije vezane uz to.