Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je za beogradski dnevnik Politiku, nedjeljno izdanje, da je nedavni izbor Tomislava Nikolića za predsjednika Srbije iznenađenje, ali da neće izmijeniti hrvatsko stajalište da surađuje sa susjedima u europskim reformama i prijenosu iskustva jer je interes Hrvatske da zemlje regije napreduje ka Europskoj uniji
Govoreći o nedavnom izboru Tomislava Nikolića za predsjednika Srbije, ministrica navodi da nije time bila neugodno iznenađena, nego jednostavno rezultatima izbora u Srbiji. Ocjenjuje da je ona tu u istoj skupini sa samim predsjednikom Nikolićem.
'Što se mene, pa i ljudi u Hrvatskoj tiče, pojavila se jedna nepoznanica, jedna nova varijabla u regionalnim odnosima. Ono na što smo ovdje negativno reagirali bile su izjave vezane uz Vukovar i Srebrenicu, a ne na sam izbor. Što se izbora tiče, on nas je iznenadio – ni pozitivno, ni negativno - ali sigurno kao 'nov čimbenik'. Dosadašnje smo poznavali, ove ne', objašnjava Pusić u razgovoru za Politiku.
Upitana ima li poruku za predsjednika Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivicu Dačića koji smatra da je nedolazak predsjednika Hrvatske Ive Josipovića na Nikolićevu inauguraciju 'uvreda za Srbiju, ne za Nikolića', ministrica odgovara da, koliko je njoj poznato, osim jednog predsjednika, tome nitko drugi nije nazočio.
'U tom pogledu g. Dačić, kao potencijalni mandatar kako čujem, može biti miran. To se nije odnosilo na Srbiju, čak ni na Nikolića, već na konkretne izjave', ističe ona.
Na konstataciju novinara kako postoje mišljenja da u sadašnjoj situaciji srpsko–hrvatski odnosi u najboljem slučaju mogu biti zamrznuti na razini koju su izgradili bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić i predsjednik Josipović, te da u najgorem slučaju mogu biti pogoršani, ali nikako poboljšani, ministrica je izrazila neslaganje s takvom ocjenom te ukazala na to da tako misle oni koji su više usredotočeni na osobne odnose, te da odnosi između Hrvatske i Srbije nisu i ne trebaju ovisiti o dodatnom osobnom prijateljstvu.
To je, kako kaže, zgodno i to je lijep dodatak, ali, upozorava ona, to nisu međudržavni odnosi i to ne može biti kriterij za tako važne odnose između Hrvatske i Srbije. Govoreći o tim odnosima koji, kako podsjeća, uključuju rješavanje otvorenih pitanja, zajednička rješenja za neke probleme unutar regije i multilateralne skupove u regiji te suradnju oko nekih europskih tema, ministrica ocjenjuje da se oko toga može napredovati.
Na pitanje što se treba dogoditi i koliko vremena treba proći da bi Nikolić bio pozvan u Zagreb, ministrica kaže da ona sama ne može odgovoriti te objašnjava kako to velikim djelom ovisi o Josipoviću jer svaki poziv ide na razini predsjednika države, pa će ondje i biti formuliran.
Potvrđujući da se iz Hrvatske s velikom pozornošću prati formiranje nove srbijanske vlade te da bi 'najdobrodošlija' bila vlada koja bi bila spremna surađivati s Hrvatskom, Pusić je istaknula da je Hrvatska svakako spremna surađivati u regiji i da joj je važno održati komunikaciju, regionalnu i bilateralnu suradnju, te je dodala da je 'za tango potrebno dvoje'.
Pusić je, govoreći o vanjskoj politici Hrvatske i drugih zemalja regije u kontekstu vanjske politike EU-a, ukazala na to da Hrvatska koja postaje članicom EU 1. srpnja 2013, a svakako u budućnosti i druge zemlje u regiji, ima prostora da joj utjecaj bude veći zato što je riječ o prostoru koji je važan za Europu.
'Ako ni zbog čega drugog, onda zbog destabilizirajućeg potencijala koji (regija) ima i koji je kroz povijest imala. To je argument. Osjećam na vlastitoj koži u kojoj mjeri nas u tom smislu promatraju. Ako smo mi u stanju, kao zemlje u regiji, preuzeti odgovornost za stabilnost te regije pa preko toga i za neugrožavanje stabilnosti Europe, onda je naš značaj veći od naše veličine. Imamo dodatnu vrijednost', naglašava ministrica.
Na novinarsku konstataciju da je svojedobno predložila sklapanje bilateralnog sporazuma sa Srbijom o povlačenju međusobnih tužbi za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu, rješavanju sudbina oko tisuću Hrvata, vraćanju hrvatske imovine odnijete u Srbiju, o nestalim osobama i optuženima za ratne zločine, te upitana ima li tu čega novog, odgovorila je da mogućnosti ima, ali da za sada sve miruje.
Počeli su, kako kaže, neki preliminarni razgovori pojedinih ministarstava, posebice pravosuđa, ali je to ostavljeno u ravni preliminarnih dogovora.
''Kada se formira (srbijanska) vlada treba vidjeti jesmo li na obje strane sposobni sjesti i dogovoriti se o načinima na koje ćemo riješiti ta otvorena pitanja. Dakle, spremni smo razgovarati o tužbama za genocid samo ako prije toga možemo postići dogovor o ostalim otvorenim pitanjima – pitanje nestalih osoba, povratka opljačkanih umjetnina i procesuiranje ratnih zločina'', rekla je Pusić.
