Odluka Trumpa i Putina da započnu pregovore o prekidu rata u Ukrajini, bez prethodnog uključenja same Ukrajine, izazvala je burne reakcije. Zelenski je jasno dao do znanja da Kijev neće prihvatiti bilo kakav sporazum koji ne uključuje ukrajinsku stranu. EU je pak upozorila da svaki pokušaj brzog rješenja može biti manipulacija te izrazila spremnost podržati Ukrajinu u daljnjim odlukama
Mnogi europski čelnici izrazili su zabrinutost zbog ovakvog razvoja događaja, tumačeći ga kao Trumpovu predaju Putinu i ugrožavanje europske sigurnosti. Istovremeno, Moskva je oduševljena, a Trumpovi potezi izazvali su divljenje među ruskim dužnosnicima.
O potencijalnim posljedicama ovog dogovora, kao i o njegovom značenju za Europu, za emisiju RTL Direkt komentirala je bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić.
'Putin dobiva ono što nije mogao izvojevati na bojnom polju'
Pusić je naglasila kako je ovaj dogovor veliki diplomatski uspjeh za ruskog predsjednika. "Ta srijeda je bila sigurno najbolji dan u Putinovom životu. Dobio je sve što nije mogao izvojevati na bojnom polju", rekla je Pusić. Prema njenim riječima, vrlo je izgledno da će, ako ovaj dogovor bude proveden, Ukrajina biti podijeljena, slično kao što su nekada postojale Istočna i Zapadna Njemačka.
Pusić smatra kako je razgovor Trumpa i Putina bio vođen iz dva potpuno različita kuta. Trump se, prema njenim riječima, fokusirao na koncept mira u Ukrajini, koji bi uključivao teritorijalne ustupke Rusiji, dok Putin uopće nije bio zainteresiran za kraj rata, već za širu geopolitičku sliku.
"Putina je u tom razgovoru najmanje interesirao kraj rata u Ukrajini jer kao što mi znamo i on zna, da on može završiti rat u Ukrajini za čas. Naprosto samo prestane. Umjesto toga, njegov naglasak bio je na povratku starog koncepta sfera utjecaja, u kojem su u fokusu bile istočna i srednja Europa, odnosno zemlje članice NATO-a i EU-a", kaže Pusić.
Gdje je Europa u ovom dogovoru?
Na pitanje hoće li Europa imati ikakvog utjecaja na ovaj proces, Pusić je iznijela skeptičan stav. ""U dogovoru čini se da neće, ali u stvarnoj situaciji na terenu, Europa, ako se organizira i stane na poziciju svoje vlastite obrane jer Ukrajina je sigurno obrana Europe - će imati utjecaja", rekla je bivša šefica diplomacija te dodala da je ono što joj u ovom trenutku nedostaje jasan i artikuliran stav te konkretna obrambena strategija.
Jedini europski čelnik koji se u ovom trenutku istaknuo kao lider po ovom pitanju je Donald Tusk, premijer Poljske, koji je direktno ugrožen ovakvim geopolitičkim preslagivanjem. "Glavni lider koji se može prepoznati u Europi je primjer Poljske Donald Tusk, koji je direktno zainteresiran jer je na prvoj liniji obrane i na prvoj liniji ruskog udara", kazala je.
Je li Ukrajina ostavljena na cjedilu?
Prema Pusić, Ukrajina se u ovoj situaciji nalazi u nezavidnoj poziciji. Dogovor Trumpa i Putina pokazuje apsurdnost situacije u kojoj bi Ukrajina sada trebala "dobiti" Ukrajinu, iako je riječ o suverenoj državi koja se protekle tri godine uspješno obranila od ruske agresije.
"Uspjela se obraniti i na kraju će uz američku pomoć, Trumpovu pomoć, Putin dobiti što nije uspio, a svi su mislili da će Ukrajina pasti na bojnom polju. Tu nije pala, pala je na diplomaciji koja se događa iznad njezine glave, a bome i iznad glave svih nas, dakle Europljana", kaže Pusić.
Dodatno zabrinjava i izjava novog američkog ministra obrane, koji je najavio značajne promjene u američkoj vojnoj politici. Financiranje NATO-a povećava se s 3% na 5%, a poruka Washingtona je jasna: Europa se mora pobrinuti za vlastitu obranu.
SAD okreće leđa Europi?
Na pitanje može li Europa i dalje računati na SAD kao sigurnosnog partnera, Pusić je odgovorila kako sve što dolazi iz američke administracije upućuje na negativan odgovor. "Ono što dolazi od američkih dužnosnika, dakle predsjednika i ministra obrane, je da - ne može. Direktno da ne može", smatra Pusić.
Prema njenom mišljenju, ovo predstavlja golemu promjenu u globalnim odnosima, jer se Amerika povlači iz uloge ključnog saveznika Europe i fokusira na vlastite interese. Uz to, Washington uvodi carine i dodatne poreze svojim tradicionalnim saveznicima, dok se istovremeno okreće novim partnerima poput Kine.
"Dakle, kroz taj jedan proces postepeno ujedinjuje svoje bivše saveznike protiv sebe i ujedinjuje ih i usmjerava ja bih rekla da neke države na koje Europa i nije gradila pretjerano ekonomsko savezništvo. Tu u prvom redu mislim na Kinu", rekla je.
Zaključno, Pusić smatra da je ovakav razvoj događaja dramatičan te da nas vraća na staru politiku moćnih sila koje donose odluke iznad glava manjih zemalja. Ova srijeda označava prekretnicu u globalnim odnosima, u kojoj je Europa prisiljena redefinirati svoju sigurnosnu strategiju i ovisnost o SAD-u. U suprotnom, riskira ostati pasivni promatrač u igri velikih sila.