Nedavni telefonski razgovor između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina izazvao je zabrinutost u Europi. Pojavile su se bojazni da bi potencijalni dogovor o okončanju rata u Ukrajini mogao biti postignut pod uvjetima koji bi pogodovali Moskvi. Sigurnosni stručnjaci i analitičari u emisiji Otvoreno su raspravljali o potencijalnim posljedicama takvog dogovora
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jasno je dao do znanja da njegova zemlja neće prihvatiti mirovni sporazum koji bi samostalno sklopile Sjedinjene Države i Rusija, bez direktnog sudjelovanja Ukrajine. Iako Trump tvrdi da će Ukrajina imati ulogu u pregovorima, Zelenski upozorava na potrebu opreza kada je riječ o Putinovim izjavama o spremnosti za završetak rata u Ukrajini.
Stručnjaci o Trumpovim potezima
Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN, smatra da razgovor Trumpa i Putina nije iznenađenje, osobito u kontekstu nedavne razmjene zarobljenika.
"To je bio jedan od prvih znakova dobre volje i da se nešto događa na strateškoj razini. Naravno da se ne može razgovarati o prekidu rata u Ukrajini bez da se razgovara s onim tko je učinio agresiju. Trump voli otvorene, izravne razgovore, ne voli okolišati", rekao je Cvrtila tijekom rasprave na HRT-u.
On drži da su reakcije europskih lidera bile pretjerane.
"Kako ćete započeti razgovore nego na ovaj način? Pregovori nisu počeli. Ni ne znamo koji su okviri tih pregovora. Teško je reći što je jasna konkretna europska politika u pogledu onoga što će u budućnosti biti s Ukrajinom. Europa osim onoga što je cijelo vrijeme govorila, nije ništa konkretno iznijela. To je dugoročni problem Europe gdje će možda izgubiti onu poziciju koju smatra da bi ona trebala imati, ne samo u pregovorima, nego i u poslijeratnoj obnovi Ukrajine", dodao je.
Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a, komentirao je Trumpovu nedavnu konferenciju za medije, ističući ključne točke koje je iznio bivši američki predsjednik.
"Trump je prvi put spomenuo denuklearizaciju i da će o tome razgovarati s Putinom, Xijem i drugim zemljama. Trump je rekao da će Ukrajina sudjelovati u pregovorima, uz još neke druge. Novi ministar obrane ublažio je retoriku. Jučer je iznio teze koje su uzburkale javnost, da se mora postići mir, ali da treba biti realističan i da Ukrajina ne može ući u NATO. Danas je nešto drukčije govorio, da to u ovom trenutku nije realistično.
Drugo, govorio je da nije realistično očekivati povratak na granice prije 2014. godine, prije ruske okupacije Krima jer bi to dovelo do produženja rata i još više žrtava. Danas je rekao da će se teško vratiti granice", izjavio je Vinković.
Posljedice mogućeg američko-ruskog dogovora
Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", upozorava da bi dogovor između SAD-a i Rusije, bez uključivanja drugih aktera, mogao imati ozbiljne posljedice po globalnu sigurnost.
"To su ozbiljni izazovi koji bi doveli do reorganizacije svjetske sigurnosne arhitekture i na kraju bi vjerojatno ostali sami Rusija i Amerika, dok bi Europska unija izgradila stratešku samostalnost u određenom vremenu", rekao je Akrap. Naglasio je kako su izjave Trumpa i njegove administracije često kontroverzne, ali da ne treba na njih reagirati impulzivno, već hladne glave analizirati moguće posljedice.
"Postizanjem mira dogovarajući se s Rusijom, a bez pristajanja na uvjete Ukrajine i EU-a, mi samo odgađamo neizbježno, a to je rasplamsavanje rata na području cijele istočne Europe", ustvrdio je.
vezane vijesti
NATO i sigurnosna jamstva za Ukrajinu
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da čelnici Saveza nisu Ukrajini obećali članstvo u NATO-u kao dio potencijalnog mirovnog sporazuma s Rusijom.
"Ako dođe do primirja, pregovora, nekog rješenja, Zelenski i Ukrajina traže sigurnosno jamstvo kako se u budućnosti ne bi ponovno dogodila agresija. To sigurnosno jamstvo za njih je NATO. Pristupanje NATO-u je jedan bitan element u kompleksu stvaranja mirovnog sporazuma koja bi dugoročno Ukrajini osiguravao da se može stabilizirati i funkcionirati kao normalna država", rekao je Cvrtila.
Dodao je da su trenutni stavovi većine članica NATO-a neskloni takvom scenariju, ali da ostaje za vidjeti kako će se pregovori razvijati.
"Teško je jasno reći da imamo minimalnu strukturu mirovnog sporazuma, jako smo daleko, nemamo ništa. Imamo najavu, aktere, mi iz sastava pregovaračkog tima iščitavamo što bi potencijalno moglo biti", rekao je Cvrtila.
Perspektive budućih pregovora
Zelenski je u intervjuu za britanske medije spomenuo mogućnost teritorijalne razmjene u regiji Kursk. Akrap smatra da bi takav scenarij mogao postati realan u slučaju ozbiljnih pregovora.
"Makar, sumnjam da ćemo u ovoj fazi imati pregovore koji će moći dovesti do zamrzavanja stanja na terenu i koji će moći zaustaviti oružane sukobe. Vidimo da Rusija intenzivira svoja djelovanja na cijeloj bojišnici i vjerojatno će tako nastaviti, dok Ukrajinci nastoje proširiti područje Kurska koje je pod njihovom kontrolom", rekao je Akrap.
Zaključio je kako će proces pregovora biti dugotrajan i zahtjevan za obje strane. "Pretpostavljam da Trump neće tako lako prihvatiti odgovore NE koji će sasvim sigurno uslijediti od Rusije. Sigurno će Rusiji biti teško povući se s bilo kojeg teritorija koji trenutačno kontrolira Ukrajina, to je nešto što Ukrajini može ići u prilog", kazao je.
Naglasio je i važnost razvoja europskih obrambenih sposobnosti.
"Trump cijelo vrijeme govori o miru. No, kakav će on biti, njemu nije toliko bitno. Bitno je da kaže da je on doveo do mira. Bilo kakav nepravedan mir, sasvim sigurno će odgoditi sukob do jednog trenutka gdje će biti znatno teži", zaključio je Akrap.
