Koga Amerikanci danas biraju?

U izborima za dvodomni američki Kongres bira se pun saziv Zastupničkog doma s 435 članova, u kojem demokrati sada pretežu s većinom od 222 zastupnika u odnosu na 213 republikanaca, te 35 senatora - nešto više od trećine saziva Senata koji ukupno broji stotinu članova, a u kojem je trenutni omjer 50:50, s time da je većina zapravo demokratska jer presudan glas ima potpredsjednica države - demokratkinja Kamala Harris. Nekoliko velikih država također ima izbore za guvernera i lokalne dužnosnike.

Što radi Zastupnički dom, a što Senat?

Kongres donosi nacionalne zakone na način da Zastupnički dom odlučuje o kojim će se zakonima uopće glasati, a Senat ih potom može blokirati ili odobriti. Osim toga, Senat potvrđuje imenovanja predsjednika i ovlašten je provoditi istrage protiv njega. Inače, svaka savezna država ima po dva 'šestogodišnja' senatora dok se broj zastupnika razlikuje ovisno o broju stanovnika. Zastupnici predstavljaju okruge, a njihov mandat traje samo dvije godine.

Gdje vrije i tko će presuditi?

Prema posljednjoj anketi Reuters/Ipsosa, potpora Bidenu pala je na 39 posto. Demokrati su se već pomirili s gubitkom Zastupničkog doma, ali za Senat još gaje nadu. Od 435 mjesta u Zastupničkom domu, samo 30 ih je upitno; najveće borbe odvit će se u predgrađima u Pennsylvaniji, Kaliforniji, Ohiju i Sjevernoj Karolini. Od 35 senatorskih mjesta, 21 sada drže republikanci, a 14 demokrati, s time da je najneizvjesnije u Georgiji, Pennsylvaniji, Arizoni i Nevadi.

Entuzijazam demokratske baze birača opao je posvuda - među mladima, crnim glasačima, Latinoamerikancima - s iznimkom visokoobrazovanih bjelkinja, a one navode pobačaj kao glavno pitanje. Pobačaj je u fokusu i glasača iz generacije Z te milenijalaca, no oni su najmanje zainteresirani za izlazak na birališta. To nije netipično za 'međuizbore', ali jaz između starijih i mlađih birača u anketi je iznimno velik, a demokratima je vjerojatno potreban odaziv mladih birača od oko 30 posto. Crni glasači bit će ključni u tijesnim utrkama za Senat, poput Pennsylvanije, Georgije i Sjeverne Karoline, dok će Latinoamerikanci biti ključni u Nevadi, kao i glasači azijskog porijekla, te u Arizoni. Te skupine navode inflaciju i troškove života kao svoju najveću brigu, navodi NPR.

Kada će se znati rezultati i slijedi li novi postizborni kaos?

Uz toliko tijesnih utrka, mogli bi proći dani prije nego što dobijemo konačne rezultate, osobito stoga što bi republikanci mogli 'dramiti' u slučaju poraza - neki od njih već su najavili da neće prihvatiti rezultate izgubljenih izbora. Moguće je, ako ne i vjerojatno, da će senatski izbori u Georgiji ići u drugi krug 6. prosinca. Na glasačkom listiću ondje je libertarijanac, a njemu bi moglo otići mnogo prosvjednih glasova.

Postoji zabrinutost zbog potencijalnog nasilja jer na glasačkim mjestima bit će oružja. Osim toga, pravila glasanja i pristup biralištima promijenili su se na mnogo mjesta, a očekuje se i da će ljudi glasati poštom puno više nego ranije. U izbornoj noći moglo bi biti izazova oko prebrojavanja glasova - odakle dolaze i kakve su promjene u korist jedne ili druge stranke u nekoliko država. Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre upozorila je da će zbog velikog broja prijevremenih glasova i glasova putem pošte Amerikanci možda morati čekati danima ili čak tjednima na proglašenje rezultata.

Koliko je birača već glasalo?

Do ponedjeljka poslijepodne glasalo je više od 42 milijuna Amerikanaca, poslavši glasačke listiće poštom ili odlazeći u centre za rano glasanje. Značajan broj birača i dalje preferira glasanje uoči izbornog dana, kao i 2020. godine, u jeku pandemije covida. Do sada je glasalo oko 43 posto demokratskih birača i 34 posto republikanskih, a preostalih 23 posto je bez stranačke pripadnosti.

Kakav će učinak imati rezultati?

U slučaju pobjede demokrata Biden bi mogao nastaviti borbu protiv klimatskih promjena, proširiti vladine zdravstvene programe, zaštititi pravo na pobačaj i pooštriti kontrolu oružja. Ako republikanci preuzmu kontrolu nad bilo kojim domom, moći će to zaustaviti. Također, moći će kontrolirati istražne odbore pa se očekuje i da će okončati istragu o napadu na Kongres 6. siječnja 2021. Mogli bi pokrenuti nove istrage, primjerice o kineskom poslovanju sina Joea Bidena ili iznenadnom povlačenju američkih trupa iz Afganistana, piše BBC. Bidenu bi bilo teže izvršiti nova imenovanja, uključujući ona u Vrhovni sud SAD-a. Republikanska dominacija ugrozila bi i Bidenovu vanjsku politiku, osobito pomoć Ukrajini. Zauzvrat, on bi mogao blokirati konzervativne zakone o pobačaju, imigraciji i porezima. Ukratko, izazvalo bi to zastoj do sljedećih izbora.

Što je u fokusu birača?

Amerikancima je Ukrajina potpuno izvan izbornog fokusa. Početkom godine činilo se da će najveći problemi biti imigracija, kriminal i troškovi života, što ide u prilog republikancima. Međutim to se promijenilo u lipnju, kada je Vrhovni sud SAD-a poništio nacionalnu zaštitu od zabrane pobačaja, stoga su demokrati u kampanje ubacili pravo žena na izbor. Ta je tema sada donekle izblijedila, a republikanci se pokušavaju ponovno usredotočiti na inflaciju, imigraciju i nasilni kriminal.

>>> Najvažniji međuizbori u povijesti SAD-a: Hoće li Biden nakon njih moći nastaviti izdašno pomagati i naoružavati Ukrajinu?

Kako će 'međuizbori' oblikovati predsjedničku utrku 2024. godine?

Donald Trump planira 'zajahati' na valu očekivane republikanske pobjede i idućih dana najaviti novu predsjedničku kandidaturu. Međutim, ako kandidati koje on podržava danas prođu loše, manja je vjerojatnost da će Trump dobiti potporu Republikanske stranke na izbornoj konvenciji. Na Floridi i u Teksasu republikanski guverneri Ron DeSantis i Greg Abbott nadaju se da će ih reizbor lansirati u predsjedničku utrku. S druge strane, ako se demokrati održe na vlasti u Michiganu, Wisconsinu i Pennsylvaniji, to bi im trebao biti vjetar u leđa za novu Bidenovu kampanju na izborima 2024.