Izborna kampanja traje od početka rujna, a ankete koje stranke provode za svoje potrebe sugeriraju kako su utrke za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i dalje neizvjesne, dok Milorad Dodik i njegova bliska suradnica Željka Cvijanović u utrci za predsjednika entiteta odnosno za srpskog člana državnog vrha mogu računati na solidnu prednost unutar biračkog tijela u Republici Srpskoj.

Izetbegović na "povijesnoj uzbrdici" u borbi za vlast

Do sada su izostale uobičajene televizijske debate kandidata za Predsjedništvo BiH, a posljednji takav pokušaj propao je u srijedu kako je potpredsjednik SDP BiH Denis Bećirović napustio studio televizije N1 jer na zakazanu debatu nije došao čelnik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

"Ankete govore da je razlika između Izetbegovića i mene tri do pet posto. Kada on dođe, doći ću i ja", kazao je Bećirović, čiju kandidaturu za Predsjedništvo BiH podupire 11 stranaka oporbe i najozbiljnija je konkurencija Izetbegoviću.

Izetbegović se, umjesto sudjelovanja u debatama s protukandidatima, odlučio na "terenski rad" osobno sudjelujući na gotovo svim stranačkim skupovima diljem zemlje i obećavajući sve i svašta.

Ovogodišnje izbore proglasio je najvažnijim u povijesti BiH, istaknuvši kako SDA za to mora dobiti barem 350 tisuća glasova, a ako se to dogodi obećao je "ekonomsku eksploziju" i sveopći napredak.

"Nalazimo se na povijesnoj razdjelnici i pred povijesnom uzbrdicom. Pojačajmo motor koji jedini vuče u pravom smjeru", jedna je od poruka koje je biračima poslao Izetbegović, istodobno suočen s optužbama iz ujedinjenog oporbenog bloka da je SDA ta koja ostaje ključnim uporištem korupcije i blokada napretka.

Krišto i Komšić u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Ove se godine za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH natječu samo dvije osobe. Željko Komšić pokušava uvjeriti glasače kako zaslužuje i četvrti mandat, a Borjana Krišto kao kandidatkinja stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) traži novu priliku nakon poraza kojega je upravo u srazu s Komšićem doživjela 2010. godine.

Nema nikakvih naznaka da bi se njih dvoje javno sučelili, a odvojeno na predizbornim skupovima šalju potpuno različite poruke. Krišto u kampanji posebice ističe kako je važno da Hrvati napokon svojom voljom dobiju autentičnog predstavnika u državnom vrhu.

"Hrvatski narod ima ustavno pravo odlučivanja tko će ga predstavljati u institucijama gdje se štite naša konstitutivna prava, u Predsjedništvu BiH i u Domovima naroda. Duboko vjerujem u našu pobjedu i snagu našeg zajedništva, ovo su izbori kojima određujemo budućnost za sve generacije", kazala je Krišto ovog tjedna na predizbornom skupu u Sarajevu.

Komšić pak, obilazeći uglavnom općine s bošnjačkom većinom, svojim simpatizerima šalje poruku kako treba njihove glasove da bi se izborio za građansku državu koju vidi jedinom branom pokušajima podjele BiH.

"Mi se borimo za takvu državu u kojoj nećemo vagati hrvatstvo, bošnjaštvo ili srpstvo, u kojoj nećemo vagati nečiju vjeru, nego ćemo vagati koliko je netko stručan i koliko mu je stalno do BiH", kazao je Komšić na skupu u Gračanici.

Dodik računa na neupitnu prednost i diskvalifikacije

Iz Dodikovog pak tabora tvrde kako oni imaju prednost veću od 10 posto u odnosu na kandidate oporbe za najistaknutije dužnosti u entitetu i državi, no ipak su se potrudili ništa ne prepustiti slučaju pa stoga posežu za pokušajima diskreditacije političkih protivnika već ranije prokušanim metodama.

Posljednji je takav slučaj tvrdnja da je Dodikova protukandidatkinja za predsjednika RS Jelena Trivić od američke administracije u kolovozu dobila 10 milijuna dolara za kampanju. Tu je tvrdnju objavio portal Glas naroda, s crnogorskom domenom, uz presliku navodnog dokumenta u kojemu stoji kako je osobno predsjednik SAD-a Joseph Biden naložio da se taj novac dade odnosno da se u gotovini prebaci vojnim zrakoplovom u Sarajevo i tamo preda bratu Jelene Trivić.

Mediji pod Dodikovom kontrolom odmah su prenijeli tu informaciju, a potom su uslijedile reakcije iz stožera vladajuće stranke u RS tvrdnje kako je to končani dokaz da oporbu čine "zapadni plaćenici". Ta kampanja nije prestala niti nakon što se ispostavilo da je dokument crnogorskog portala obična krivotvorina.

"Prije mjesec dana za mene je (Dodik) tvrdio da sam dobio tri, četiri milijuna maraka od narkodilera. Ovo je nastavak te najcrnje kampanje i mi znamo da iza toga stoji vlast. Jednog će dana oni morati odgovarati zbog laži koje su kazneno djelo", kazao je kandidat ujedinjene oporbe za srpskog člana Predsjedništva BiH Mirko Šarović.

Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) je od službenog početka izborne kampanje dobilo više od 150 prijava o neregularnostima i kršenjima izbornog zakona, uključujući tu govor mržnje.

Svi ti prigovori još su u postupku razmatranja i do sada nisu izrečene sankcije ni u jednom slučaju.

Izmjenama izbornog zakona koje je potkraj srpnja nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt SIP je dobio ovlasti za drastično kažnjavanje kandidata i stranaka koje u kampanji koriste govor mržnje, uključujući zabranu sudjelovanja na izborima.