Vlasnik koji želi svoj stan dati u kratkoročni najam ubuduće će, umjesto prethodno najavljenih 80 posto, trebati dobiti prethodnu suglasnost dvije trećine suvlasnika stambene zgrade - no i suglasnosti vlasnika stanova čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče s njegovim stanom, stoji u konačnom prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada
Vlada je time djelomično uvažila primjedbe iznajmljivača koji su nakon predstavljanja prve verzije zakona tvrdili da će u stvarnosti biti nemoguće prikupiti suglasnost čak 80 posto suvlasnika. S druge strane, u novom zakonu ostavljen je prijelazni rok od pet godina u kojemu današnji iznajmljivači trebaju prikupiti suglasnost dvije trećine susjeda ako se žele nastaviti baviti ovom djelatnosti.
Istovremeno, Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru prijedlog izmjena i dopuna Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kojima se među ostalim uvodi pojam 'domaćina' kako bi se zaštitio obiteljski smještaj u turizmu. Ove izmjene trebale bi stupiti na snagu već 1. siječnja iduće godine.
Pojam 'domaćin' trebao bi se odnositi na iznajmljivača koji ima prijavljeno prebivalište na području županije, gdje se nalazi objekt u kojem pruža ugostiteljsku uslugu smještaja u domaćinstvu, no ne i na iznajmljivače koji iznajmljuju stanove u višestambenoj i stambeno-poslovnoj zgradi.
Zaštititi obiteljski smještaj
Ovakav razvoj događaja pripisuje se utjecaju i pritisku zainteresirane javnosti, u ovom slučaju prije svega Hrvatskoj udruzi obiteljskog smještaja i njenoj predsjednici Barbari Marković, a koja je od samih najava radikalnih zakonskih izmjena i pokušaja suzbijanja rasta privatnih turističkih kapaciteta javno zazivala razlikovanje obiteljskog smještaja od rentijerskih pothvata.
Marković, s druge strane, male iznajmljivače nije pozivala na prosvjede održane prije nekoliko tjedana.
'Od samog starta predlagali smo da se ublaži odredba o suglasnosti 80 posto suvlasnika zgrade, a zahtijevali smo i da se obiteljski smještaj zakonski i porezno tretira sasvim drugačije od rentijerstva u stambenim zgradama. Ministarstvo nam je donekle izašlo ususret i zaista je bitno da nastavimo komunicirati na ovu temu', kaže Marković za tportal.
Komentirala nam je i petogodišnji 'rok prilagodbe' za postojeće iznajmljivače u stambenim zgradama:
'Realno, to nije mali period u kojemu susjedima možete dokazati da vodite računa i o njima i o svojim gostima', dodaje Marković.
Sugovornica tportala procjenjuje da se na nivou države čak 70 posto privatnog smještajnog kapaciteta odnosi na obiteljski smještaj i naglašava da se još od 2013. godine javno zalaže za to da on bude zaštićen kao nacionalni brend u odnosu na nekretninske i špekulativne pothvate koji s ovom vrstom turizma nemaju gotovo nikakve veze.
'I ove godine bilježi se 46 tisuća novih ležajeva, pa je jasno da tu naprosto treba zavesti red. Jasno je da neće svi biti zadovoljni i da za neke od njih promjene neće biti lagane', govori Marković.
Ona ima poziv za iznajmljivače, a prije svega one koji se zbilja bave obiteljskim smještajem:
'Na terenu se širi puno dezinformacija, pogotovo kada se najavljuju represivne mjere. Ljudi su zbunjeni i uznemireni i žao nam je zbog toga. U idućim tjednima s drugim udrugama pokrenut ćemo akcije u kojima ćemo ih informirati i educirati - a istovremeno ćemo i dalje lobirati za usvajanje naših prijedloga i još veću zaštitu obiteljskog smještaja. Zasad ne namjeravamo voditi bitke na ulicama', zaključuje Marković.