Hersonska oblast u Ukrajini bila je jedna od četiri, uključujući Doneck, Luhansk i Zaporižju, koje je Moskva ilegalno anektirala u rujnu 2022.

Herson je pao u ruske ruke u veljači 2022., a Ukrajina je kontraofenzivom vratila zapadne dijelove te oblasti, uključujući njezin istoimeni glavni grad. No Rusi, naravno, ne odustaju tako lako od Hersona i koriste sve moguće metode da njegovim stanovnicima zagorče život. Stanovnici i dalje žive u strahu od granata, no ono što im posebno ulijeva strah u kosti su mali ruski dronovi jer uhode ljude na ulicama i napadaju ih eksplozivnim sredstvima. Bacaju granate na autobuse, cisterne, prazne kuće, ljude dok se mirno šeću ulicom ili voze bicikl.

Proizvedene u Kini za snimanje, Rusi ih prenamijenili

Rusi su ove u Kini proizvedene bespilotne letjelice Mavic za fotografije i videosnimke prenamijenili u vojne svrhe. Kontroliraju se na radiofrekvencijama koje ukrajinski protudronski sustavi ne mogu blokirati, a premale su, brojne i lete prenisko da bi ih tradicionalna protuzračna obrana mogla uhvatiti.

U kolovozu je bilo više od 2500 napada tim dronovima, deseci svaki dan, a većina njih u gradu Hersonu, rekao je Oleksandr Tolokonnikov, glasnogovornik vojne uprave Hersona, za Guardian. U rujnu ih je pak bilo više od 2700. Od 1. srpnja do 11. listopada dronovi su ozlijedili više od 400 civila, uključujući sedmero djece.

'Iznenada se pojave i gotovi ste'

Rusi njima žele protjerati i ono malo ljudi koji su ostali u Hersonskoj oblasti. Procjenjuje se da je više od 70 posto od oko 300.000 stanovnika, koji su prije rata živjeli u ovoj oblasti, izbjeglo zbog ratne opasnosti.

'Bilo je možda 1500 ili 2000 ljudi u mom kraju nakon završetka ruske okupacije. Sada ih ima najviše tisuću', rekao je Dima Olifirenko, 22-godišnji mornar, a koji je stradao u napadu takvog drona dok je stajao pored autobusne stanice.

'Čuo sam dron kako dolazi dok se autobus zaustavljao, ali mislio sam da će ga slijediti, jer to je ono što oni rade, love autobuse', rekao je novinarima Guardiana. 'Ali kad je autobus prošao, dron je još uvijek bio tu i shvatio sam da će me uhvatiti čak i ako potrčim za autobusom. Nisam se imao gdje skriti', govori on. Eksplozija je uslijedila nekoliko trenutaka kasnije, zasuvši jednu stranu njegova tijela šrapnelima.

'Dronovi su puno gori od topništva. Ne čujete ih kako dolaze, samo se iznenada pojave, vide vas i gotovi ste', rekao je Olifirenko.

Hibridno ratovanje

Linija bojišnice u Hersonu je rijeka Dnjepar, a ona se širi u močvare i estuarij kako se približava moru i tako odvaja ukrajinske od ruskih snaga. Ovo je zaštitilo grad od velike ruske ofenzive jer su napadi preko velike rijeke izuzetno teški. No kako ova prirodna barijera omogućuje desecima tisuća civila da žive samo nekoliko kilometara od ruskih snaga, isto tako ovaj grad čini posebno ranjivim na napade dronovima.

Domet bespilotnih letjelica je do 15 kilometara, što im omogućuje da pređu rijeku i vrate se, a dovoljno su male i jeftine da ih Rusija može rasporediti u velikom broju. Iako teško mogu pronaći vojne ciljeve na dobro kamufliranim linijama bojišnice, lako pronalaze i gađaju civile koji obavljaju svakodnevne aktivnosti.

'Ovo je sustavna, dobro planirana operacija uništenja civilnog života u Hersonu', rekao je Sergej Kuzan, šef ukrajinskog think tanka Centra za sigurnost i suradnju te bivši savjetnik ukrajinskog ministarstva obrane.

'Taktika u ovom hibridnom ratovanju nije pobijediti na bojnom polju, već uništiti civilno stanovništvo kako bi središnja vlada pregovarala ili se predala', rekao je.

Život u crvenoj zoni s minama manjim od pet centimetara

Napadi bespilotnim letjelicama intenzivirali su se tijekom ljeta, nakon što su se ukrajinske snage povukle s nesigurnih uporišta s druge strane rijeke, gdje su obale ušća bile previše vlažne za kopanje rovova, a trupe su bile iznimno izložene, rekao je Kuzan.

Ruski operateri bespilotnih letjelica mogli su potom krenuti naprijed skriveni u trski i šumovitom području. Imaju zaklon za postavljanje položaja, puste dronove u Herson, pa se spakiraju i idu dalje, prije nego što ih ukrajinske trupe uspiju locirati i naciljati.

Područja u blizini rijeke proglašena su crvenom zonom, u kojoj sve što se pomiče Rusi smatraju legitimnom metom. A na tom području žive tisuće civila.

'Ne postoji protuzračna obrana koja može uhvatiti te sićušne bespilotne letjelice, a da postoji, sirene bi se stalno čule', rekao je Kuzan. Jedine vrste protuzračne obrane na koje se ukrajinski civili trenutno mogu osloniti su vrijeme – dronovi otežano operiraju na kiši i jakom vjetru – i sreća ili pak, za one religiozne, vjera.

Neki od dronova sada rasipaju i male protupješačke 'leptir-mine' po cestama i javnim prostorima. Te mine su manje od pet centimetara i sadrže oko 40 grama eksploziva, što je dovoljno da raznese ruku ili nogu svakome tko ih uzme ili stane na njih.