Benjamin Netanyahu zahvalio je Trumpu i rekao da Izrael 'nikada nije imao boljeg prijatelja od SAD-a'. Ovim je dekretom formalizirana Trumpova najava od 21. ožujka da SAD treba priznati suverenitet Izraela nad Golanom.

Priznanje spornog teritorija predstavlja velik zaokret u američkoj politici i moglo bi biti opasan presedan u međunarodnim odnosima jer legalizira nasilnu promjenu granica među državama.

Međunarodna zajednica nije priznala izraelsku aneksiju Golana i smatra ga okupiranim teritorijem. Sirija je ovu odluku SAD-a okarakterizirala kao 'otvoreni napad na suverenitet i teritorijalni integritet zemlje'.

Golanska visoravan bila je dijelom Sirije do 1967. godine, kada je Izrael zauzeo i okupirao većinu područja u tzv. Šestodnevnom ratu. Područje je anektirao u svoj državnopravni prostor 1981. godine. Unilateralna aneksija nije priznata u međunarodnoj zajednici i Sirija zahtijeva povratak svog teritorija. U prosincu 1981. godine Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je usvojilo rezoluciju u kojoj je utvrđeno da 'odluka Izraela da uspostavlja svoje zakone, jurisdikciju i upravu na okupiranoj sirijskoj Golanskoj visoravni nije važeća i nema međunarodnu pravnu snagu'.

Sirija je pokušala vratiti tu visoravan 1973. godine tijekom Jomkipurskog ili IV. arapsko-izraelskog rata, ali je osujećen njezin pokušaj.

>>> Ispovijest hrvatskih vojnika s Golana

Izrael i Sirija potpisali su primirje 1974. godine i na Golanu je od tada bilo relativno mirno, a na liniji razgraničenja nalaze se međunarodne mirovne snage. Jedno vrijeme ondje su se nalazili i hrvatski mirovnjaci, ali su povučeni poslije izbijanja građanskog rata u Siriji, nakon što je procijenjeno da im je ugrožena sigurnost.

Tijekom 2000. godine Izrael i Sirija održali su razgovore na najvišoj razini o mogućem povratku Golana i mirovnom sporazumu. No progovori su propali. Glavna prepreka za postizanje dogovora bio je sirijski zahtjev da se granica uspostavi na Galilejskom jezeru, glavnom izvoru slatke vode u Izraelu — izraelski prijedlog bio je da granica ide nekoliko stotina metara od jezera.

Političko i strateško značenje Golanske visoravni prelazi njezinu veličinu – visoravan se prostire na 1800 četvornih kilometara, od čega je spornih 1200 četvornih kilometara. Područje je bogato vodom u inače vrlo suhoj regiji. Oblast navodno osigurava Izraelu trećinu potreba za pitkom vodom.

Izrael tvrdi da je građanski rat u Siriji demonstrirao potrebu da održe plato kao tampon-zonu između izraelskih gradova i nestabilnosti kojom je prožet njihov susjed. Golanska visoravan je strateški važna točka na Bliskom istoku, s koje se kao na dlanu vidi sirijski glavni grad Damask.

Linija prekida vatre na Golanu smatra se relativno mirnom, ali stanje se pogoršalo početkom rata u Siriji 2011. godine. Od tada projektili često padaju na izraelski dio Golana, u kojem živi više od 20.000 izraelskih doseljenika, uz oko 20.000 Sirijaca, većinom pripadnika vjersko-etničke skupine Druzi. Građanima Sirije, izbjeglim poslije rata 1967. godine, njih oko 100 tisuća, nije dozvoljen povratak u domove.

'Među Izraelcima postoji skoro potpuni konsenzus o tome da se Izrael ni pod kojim okolnostima ne treba odreći strateške visoravni. Svakako ne nakon osam godina rata u Siriji, tijekom kojeg su Iran i Hezbolah učvrstili svoju prisutnost na sjevernoj granici Izraela. Mnogi analitičari smatraju i da je Trumpova odluka poklon Netanyahuu pred skore parlamentarne izbore u Izraelu. Politički rivali nemaju apsolutno nikakvog izbora osim da pohvale Trumpa zbog pomoći Likudu (Netanyahuova stranka) u kampanji. Sve drugo bio bi nepatriotski čin', smatra novinar izraelskog Haaretza Anshel Pfeffer.