Australska savezna država Victoria rasporedit će 500 vojnika kako bi provela odredbe o izolaciji zbog pandemije. Prethodno je u drugoj najvećoj australskoj saveznoj državi uveden policijski sat, ograničeno je kretanje stanovnika, a zatvorene su i mnoge tvornice, trgovine i uredi. Sve to poduzeto je kako bi se pokušalo usporiti širenje koronavirusa i time spriječiti drugi val pandemije.

One koji prekrše rigorozna pravila izlažu se velikim kaznama koje se penju do 20.000 australskih dolara. Ta je odluka donesena jer se pokazalo da gotovo trećina zaraženih nije bila u kućnoj izolaciji prilikom provjere. Tih će se mjera morati pridržavati svi, osim zaraženih kojima je potrebna hitna medicinska pomoć.

Stojeći ispred slogana 'Razdvojenost nas zbližava', nove mjere iz takozvane četvrte faze javnosti je predstavio Daniel Andrews, premijer australske savezne države Victorije. Ove mjere uključuju zabranu kretanja pet kilometara dalje od kuće. Samo jedna osoba po kućanstvu može napustiti dom kako bi nabavila potrebnu robu i usluge i to samo jednom dnevno.

Dom se smije napustiti zbog odlaska liječniku ili skrbi o bolesnom ili starijem rođaku, ali uz održavanje propisanog razmaka i nošenje maske. I kućne ljubimce smije se odvesti veterinaru.

Dopušten je posjet partneru, razvedeni roditelji i dalje smiju dijeliti brigu o zajedničkoj djeci. Dom smijete napustiti i u slučaju obiteljskog nasilja ili ako ste u opasnosti. U takvim slučajevima može se računati na 24-satnu podršku službi za žrtve obiteljskog nasilja, a osiguran im je i smještaj u sigurnoj kući.

Može se vježbati, jedan sat dnevno, s partnerom, prijateljem ili članom obitelji, bez grljenja, ljubljenja i rukovanja, uz održavanje 1,5 metra razmaka.

Australci su očito odlučni zaustaviti pandemiju na svom teritoriju, baš onako kako su to prije nekoliko mjeseci učinili kad se koronavirus počeo širiti njihovim kontinentom. Od izbijanja pandemije ova zemlja bilježi skoro 19.000 zaraženih i 232 umrlih od posljedica Covida-10.

Više je razloga zašto su te brojke daleko manje nego u mnogim drugim razvijenim zemljama. Kao prvo Australija je otok pa je zatvaranjem granica spriječen veliki protok putnika i ulazak u zemlju. Veći dio kontinenta slabo je naseljen, a tamo gdje više ljudi živi na manjem prostoru rano su nametnuta prilično stroga pravila o održavanju razmaka, a populacija je podvrgnuta opsežnim testiranjima.

Stoga ne čudi da je broj zaraženih nakon otvaranja zemlje najviše porastao tamo gdje ima najviše ljudi. U Victoriji, gdje se zaraza širi lokalnom transmisijom, broj novih slučajeva već se danima mjeri troznamenkastim brojkama; trenutno ih je tamo gotovo 12.000.

Victoria je epicentar iz kojeg se zaraza širi po zemlji, naročito u susjedni Novi Južni Wales. Kako se zaraza ne bi dalje širila, uvedene su mjere mrkve i batine. Dakako, batina je u ovom slučaju zaključavanje u svoja četiri zida uz drakonske kazne za kršenje mjera, a mrkva je iznos od 1500 australskih dolara koliko će vlasti uplatiti na račun onih koji se nalaze u samoizolaciji i ne smiju izlaziti iz kuća.

Da bi ljudi trebali manje izlaziti i družiti se između sebe, pokazalo je i istraživanje prema kojem je broj putovanja osobnim automobilima tijekom lipnja porastao za velikih 50 posto. Najčešći razlog bio je sastanak s prijateljima i odlazak u restorane. Vozikanju u vlastitom prijevoznom sredstvu pripomogao je i strah Australaca od korištenja sredstava javnog prijevoza; naime pokazalo se da njih čak 80 posto nema povjerenja u higijenske standarde u autobusima i vlakovima.

Stoga sve više Australaca želi i nakon pandemije nastaviti raditi od kuće. Radno vrijeme traje im između sedam i osam sati, a produktivnost se nije smanjila, pokazuju prvi rezultati istraživanja radnih navika.

Iza odluke da postrože mjere stoje i egzaktne brojke. Naime, pokazalo se da je ostajanjem u kući reproduktivni omjer virusa smanjen s 1,75 na 1,16, čime je prošli mjesec spriječeno između 9000 i 37.000 infekcija. Barem se tako tvrdi u radu, objavljenom u časopisu Medical Journal of Australia.

Analiza je pokazala da, unatoč smanjenju broja slučajeva, to nije dovoljno da bi se pandemija stavila pod kontrolu. Matematički, da zaraza ukroti, stopa prijenosa morala bi se reducirati za još 14 posto. A da bi se to postiglo, kažu autori studije, 'zajednica i vlasti moraju optimizirati korištenje svih dostupnih nefarmaceutskih intervencija.' Pooštravanje mjera svakako je jedan od načina na koji se pokušava obuzdati pandemiju.