Ministarstvo kulture pustit će početkom tjedna posljednju pročišćenu verziju Nacrta Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i otvoriti jednomjesečnu javnu raspravu, poslije koje će Zakon pred Vladu i Sabor
Drugi (očekivani) neuspjeli pokušaj Programskog vijeća HRT-a da izabere glavnog ravnatelja HRT-a samo je stvorio povoljno tlo da Nacrt Zakona marginalizira funkcije Programskog vijeća i skroz osnaži zamišljene nadležnosti Nadzornog odbora HRT-a koji se ovim zakonom uvodi, piše Novi list.
U zametku ideje o osnivanju Nadzornog odbora bila je kontrola financijskog poslovanja HRT-a, ali su, kako je vrijeme išlo, zamišljene funkcije tog tijela rasle, pa prema posljednjim verzijama Nacrta taj odbor po provedenom natječajnom postupku imenuje i razrješava glavnog ravnatelja HRT-a, uz prethodno mišljenje Programskog vijeća.
Isto tako, dobio je i brojne druge upravne ovlasti – donosi Statut HRT-a na prijedlog glavnog ravnatelja, daje suglasnost na raspolaganje imovinom HRT-a za iznose iznad vrijednosti utvrđene Statutom HRT-a, a potpuno preuzima u ruke financijsko poslovanje: daje prethodnu suglasnost za sklapanje ugovora o zajmu ili kreditu, donosi godišnji financijski plan, prihvaća završni račun, daje suglasnost za godišnji plan razvoja HRT-a, daje i prethodnu suglasnost za opći akt o plaćama i drugim materijalnim pravima radnika HRT-a te naknadama za rad vanjskih suradnika.
Stajalište Ministarstva kulture je da Nadzorni odbor HRT-a ima petero članova, od kojih predsjednika i tri člana po prethodno obavljenom javnom natječaju, na prijedlog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, imenuje i razrješava Hrvatski sabor, a jedan je član predstavnik Radničkog vijeća HRT-a. Najmanje po dva člana moraju biti iz područja ekonomije, prava i medija, s najmanje desetogodišnjim iskustvom.
Dakle, prema prijedlogu Ministarstva, o imenovanju Nadzornog odbora odlučuje isključivo saborska većina. Nakon provedenog javnog natječaja glavnog ravnatelja HRT-a birao bi Nadzorni odbor na četiri godine, samo uz prethodno mišljenje Programskog vijeća. To mišljenje ne bi bilo obvezujuće, tako da se čini izvjesnim da bi izbor mogao ići sasvim glatko prema naredbodavnoj liniji: Vlada (vladajuća stranka) – saborska većina – Nadzorni odbor – glavni ravnatelj HRT-a.
SDP-ovi zastupnici su ove odredbe u Nacrtu razumjeli kao politički udar na javnu televiziju pa je predsjednik Odbora Nenad Stazić rekao da bi u tom slučaju i glavni ravnatelj HRT-a trebao otići s odlaskom političke garniture koja ga je izabrala.
