Izmjena Ustava bit će teško provediva s obzirom na to da je potrebna dvotrećinska većina u oba doma parlamenta, a potom i referendum. Naime, u japanskom Ustavu stoji kako Japan ne posjeduje vojsku, mornaricu niti zračnu flotu. No je li to istina? Nije, jer Japan ima i vojsku i mornaricu i zračnu flotu. Japanski Ustav i japanska stvarnost posve su različiti. Premijer Shinzo Abe zna da će traženje amandmana na Ustav biti njegova 'povijesna misija'. Pacifizam je još uvijek stav koji Japan zauzima, dok istovremeno postoji stvarna rasprava o tome može li Japan evoluirati u normalnu zemlju s normalnim oružanim silama, piše časopis Time.

Inače, japanski Ustav, koji je stupio na snagu 1947., nametnuo je SAD i njime je Japanu zabranjeno voditi rat. U članku IX. stoji da se japanski narod 'zauvijek odriče rata kao suverenog prava države te prijetnje i upotrebe sile kao sredstva rješavanja međunarodnih sukoba'. Spor oko tog članka redovno se javlja u japanskim političkim raspravama, a veze Japana i susjednih zemalja, Kine i Južne Koreje, i dalje su snažno obilježene neriješenim povijesnim neslaganjima. Štoviše, političko vodstvo u Kini i Južnoj Koreji, zemljama prema kojima se Japan izrazito brutalno odnosio, i dan danas politički profitiraju od javnog izricanja mišljenja protiv Japana, piše Time.

'Militaristički fantom opet se budi u Japanu', napisao je u kolovozu People's Daily, glasilo kineske Komunističke partije.

Japanska oružana snaga u brojkama

Obrambeni budžet Japana za 2013-2014. povećan prvi put u zadnjih 11 godina i iznosi 59,2 milijarde dolara. Usporedbe radi, Južna Koreja izdvaja gotovo duplo manje, odnosno 31,6 milijardi, Kina je izdvojila 166,1 milijardu dolara, a SAD 682,4 milijarde. Japan ima 243 tisuće pripadnika aktivnog vojnog osoblja, SAD 330 tisuća, a Kina dva milijuna i 170 tisuća. Što se tiče zrakoplovstva, Japan ima 723 borbena aviona, Kina 2.954, a SAD 3.477. Južna Koreja pak ima 744.

Kako piše Time, pored oprosta, Japanu je potreban oporavak. Zemlja je pogođena ekonomskom stagnacijom već više od dva desetljeća, a potom su 2011. uslijedili potres, tsunami i nuklearna kriza koji su odnijeli gotovo 20 tisuća života.

Abe, koji je 2006. za vrijeme svog prvog mandata kao premijer Japana bio najmlađi poslijeratni politički vođa, nametnuo se kao hrabri donositelj promjena. Otkad je ponovno preuzeo funkciju u prosincu prošle godine, pokrenuo je brojne reforme koje su u Japanu prozvali 'Abenomija' koje bi trebale potaknuti posrnulo japansko gospodarstvo.

Vjetar u leđa Japan je dobio u rujnu kada je imenovan domaćinom Olimpijskih igara 2020., unatoč međunarodnim brigama oko radioaktivne vode koja curi iz nuklearnog postrojenja koje je oštećeno u tsunamiju.

'Želim da Olimpijske igre budu okidač koji će pomesti 15-godišnju deflaciju i gospodarski pad', kazao je Abe čija je popularnost u Japanu jako visoka. Naime, sedam od 10 Japanaca ima dobro mišljenje o njemu, što je neobično za ovu naciju koja već serijski 'skida' svoje vođe s vlasti.

U veljači je, prilikom posjeta Washingtonu, Abe ponosno rekao: 'Japan se vratio.'

Bivši ministar obrane Japana Satoshi Morimoto kazao je za Time kako ne misli da je Abe desničar.

'On je razuman politički vođa koji želi zaštiti naš teritorij', rekao je Morimoto.