Japanci u prosjeku iskoriste samo devet dana godišnjeg odmora i to uglavnom kad su bolesni, što se loše odražava na demografiju, duševno zdravlje i produktivnost. Na radnom mjestu zbog umora i iscrpljenosti umire toliko ljudi da u japanskom jeziku čak postoji riječ za smrt od premorenosti
Ovih dana bi pred japanski parlament trebao doći prijedlog zakona kojim će se radnicima, diljem svijeta sinonimima za radoholičare, zabraniti rad bez korištenja godišnjeg odmora.
Bit će to radikalan zaokret u japanskoj poslovnoj praksi, a po novoj legislativi poslodavac će biti kažnjen ako ne osigura to da radnici iskoriste svoje pravo na dane odmora.
Japan ovakav zakon razmatra još od 2012, nakon što je nedvojbeno utvrđeno da visoka radna etika japanskih radnika ozbiljno utječe na njihovo zdravlje, društvene odnose, ali i dovodi do – pada produktivnosti.
Kako piše Chicago Tribune, ključ problema je u tome što se mnogi radnici brinu da će im kolege zamjeriti ako koriste godišnji odmor.
Radoholičarski stil života dovodi i do pada nataliteta, što stvara sve veće probleme trećoj najvećoj svjetskoj ekonomiji.
U takvim uvjetima nije rijetka situacija da ljudi rade tako naporno da umiru na radnom mjestu. Koliko je ovaj problem narastao, jasno je na osnovi činjenice da postoji poseban termin za spomenutu vrstu smrti – Japanci je zovu 'karoshi'. Prema vladinim procjenama, godišnje na taj način umre oko 200 Japanaca, uglavnom od srčanog i moždanog udara nakon što dugo rade bez prekida. Osim toga, u porastu je broj depresivnih te samoubojica zbog problema na radnom mjestu, a nisu uračunati među žrtve 'karoshija'.
Oko 22 posto Japanaca radi više od 49 sati tjedno. Usporedbe radi, toliko vremena na poslu provede 16 posto Amerikanaca te 11 posto Francuza i Nijemaca.
No Japanci ipak nisu najveći radoholičari, ako je suditi po podacima iz istraživanja koje je naručila japanska vlada. Naime čak 35 posto radnika u Južnoj Koreji radi preko spomenutih 49 sati.
326531,270572,326240,223418Što se tiče korištenja godišnjeg odmora, Japancima ipak nema premca. U pravilu ne iskoriste više od polovine godišnjeg odmora – u prosjeku samo devet dana godišnje.
Kako navodi Chicago Tribune, razlog za nekorištenje godišnjeg odmora uglavnom je sličan kao i u SAD-u. Naime većini radnika godišnji odmor nije plaćen. Oni koji u ugovoru imaju godišnji odmor sa zajamčenim primanjima uglavnom ga iskoriste u cijelosti.
Japanci moraju koristiti godišnji odmor i za bolovanje, koje se samo u slučaju ozbiljnije i dugoročnije bolesti regulira posebnim zakonom, a on tada jamči dvije trećine plaće.
'Zaposlenici uvijek čuvaju nekoliko dana godišnjeg odmora za slučaj da se prehlade ili imaju neku manju bolest, zbog koje moraju nekoliko dana ostati kod kuće', kaže Yuu Wakebe, činovnik u tamošnjem Ministarstvu zdravstva i rada, zadužen za nadzor nad provođenjem tih pravila.
I sam Wakebe kaže da ima oko 100 prekovremenih sati mjesečno te da je iskoristio pet dana godišnjeg odmora prošle godine.
Iako su Japanci na glasu kao ljudi koji puno rade, produktivnost i učinkovitost nisu na istoj razini, a radni sustav opterećen je neučinkovitošću i birokracijom.
No stručnjaci kažu da će donošenje novog zakona biti dobar početak, piše Chicago Tribune.
