Zahvaljujući američkom aktivističkom pokretu Occupy Wall Street, na dnevni red politike je stavljena tema nejednakosti prihoda u društvu, što nije problem samo u SAD-u. To pokazuje i nova studija njemačkog DIW-a, uglednog ekonomskog instituta osnovanog još 1928, prema kojoj je u Njemačkoj od svih europskih država najveća nejednakost u prihodima između bogatih i siromašnih.

Naime u 2012. godini se sveukupno bogatstvo svih Nijemaca procjenjivalo na 6,3 bilijuna eura, no prosječan dohodak iznosi tek 17 tisuća eura. To konkretno znači da 50 posto ljudi ima veće godišnje prihode od 17 tisuća eura dok ih 50 posto ima manje, što baš i ne govori najbolje o tzv. socijalnom tržišnom gospodarstvu kakvo promovira njemačka politika, napose vladajući demokršćani. Svatko tko pak ima godišnje više od 820 tisuća eura pripada skupini od jedan posto najbogatijih Nijemaca.

S druge strane, oko petine Nijemaca nema nikakvo ušteđeno bogatstvo ili prihode, a sedam posto odraslih ima veće dugove nego što zarađuje. Zbog svega toga njemački Gini-koeficijent - kojim se mjeri nejednakost raspodjele bogatstva u društvu - iznosi 0,78, čime je Njemačka ispred država eurozone u krizi poput Grčke ili Italije kada je riječ o neravnopravnoj raspodjeli društvenog bogatstva.

Studija DIW-a pokazuje da još uvijek postoje i velike razlike između zapada i istoka Njemačke; na području bivšeg DDR-a prosječni godišnji prihod samo je 8.000 eura dok je na zapadu države 21 tisuću eura. Ipak, istočna se Njemačka ekonomski nalazi u boljem stanju nego 2007, s obzirom na povećanje prosječnog prihoda i broja zaposlenih.

No zato je nezaposlenima u Njemačkoj značajno lošije nego prije desetak godina. Prosječni godišnji prihod nezaposlene osobe u Njemačkoj je 2002. godine bio oko 30 tisuća eura, a danas tek 18 tisuća. Stručnjaci DIW-a napominju i da su nezaposleni rijetko kada dobro mirovinski osigurani, pa većini njih prijeti i siromaštvo u starosti, kada više ni ne budu u stanju raditi.