Iako zagovornici i protivnici nove tehnologije spore koliko zaista košta tako uskladištena energija, čini se da je ona u najmanju ruku jednako povoljna kao prosječno plaćena energija koja u SAD-u košta oko 12,5 centi po kWh te da je povoljnija od nuklearne energije koja sa svim troškovima stoji 16 centi po kWh. No sigurno je da će uz konkurenciju iz Kine cijena proizvodnje i pohrane energije i dalje padati pa će solarne i vjetroelektrane povezane s baterijama postati konkurentne klasičnim izvorima energije, poput ugljena, plina, vode i nuklearne energije.

Puni smisao Tesline baterije imaju ako pohranjuju solarnu energiju i tako uklanjaju zadnju prednost koju su klasični izvori energije, poput nuklearnih ili termoelektrana imali pred energijom sunca i vjetra. Naime da bi se električna mreža održala, ona nije smjela ovisiti o tome je li oblačno ili je vjetar oslabio. No sada kad se energija dobivena vjetrom ili suncem može pouzdano i prije svega jeftino skladištiti - mijenja se cijela energetska slika svijeta.

Teslina kućna baterija, koja je zapravo uvećana litij-ionska baterija kakvu imate u mobitelu, proizvodit će se u tzv. gigatvornici što će srušiti cijenu svakog komada.

Ideja je da bi napunjena baterija mogla preko noći zadovoljiti potrebe manjeg kućanstva, a veća kućanstva mogu spojiti više baterija. Preko dana baterije bi se punile solarnom ili energijom vjetra. Uključujući invertere koji pretvaraju struju iz baterija u onu koju možete koristiti u uređajima je, prema tvrdnji Deutsche Bank, oko 500 dolara po kWh kapaciteta.

Može li se sasvim izbjeći plaćanje struje dobavljačima?

Tesla Motors promocijom svog revolucionarnog projekta nazvanog Powerwall oduševio je mnoge, ali isto tako s druge strane zadao i glavobolje lobijima unutar energetskog sektora, prije svega onima koji djeluju kroz tri interesne skupine: za plin, ugljen i nuklearnu energiju.

Ovakav uređaj, smatraju mnogi, u potpunosti će promijeniti cijelu energetsku infrastrukturu u svijetu. Predstavljeni Teslin projekt snage sedam kWh stajat će 3.000 dolara, a od 10 kWh 3.500 dolara. Radi usporedbe, televizor troši 0,1 kWh, perilica suđa 3,3 kWh, a laptop 0,05 kWh. Da biste shvatili o kakvom se kapacitetu baterije radi, valja znati da prosječno kućanstvo u Hrvatskoj godišnje potroši 3.600 KWh energije, odnosno desetak kWh dnevno - upravo koliko je kapacitet veće baterije. Naravno, valja znati da se baterija ne puni iz zraka, nego valja uložiti u kolektore, vjetrogeneratore ili naprosto kupiti struju po jeftinijoj tarifi iz mreže.

Kombiniranje solarnih panela s velikim učinkovitim baterijama moglo bi omogućiti nekim vlasnicima kuća da potpuno izbjegnu kupovanje električne energije iz mreže. Jedna od najvećih svjetskih investicijskih banaka Morgan Stanley navodi kako će Teslin proizvod za pohranu energije biti hit u SAD-u i Europi, gdje potrošači žele prestati plaćati struju komunalnim poduzećima i otkačiti se s mreže.

Tesla, inače, već nudi velike pogone za pohranu energije čitavih stambenih blokova.

Istodobno, u Hrvatskoj se naveliko govori o mogućnostima crpljenja fosilnih goriva iz Jadrana, kao i o ulaganju u proširenje kapaciteta NE Krško u vrijednosti od tri do pet milijardi eura. No pojeftinjenje cijene baterija moglo bi promijeniti planove za budućnost, a predstavljanje Teslinog projekta naišlo je na odobravanje  Gorana Granićaravnatelja Energetskog instituta Hrvoje Požar. Jedan od naših najpriznatijih stručnjaka za energetiku ne krije oduševljenje baterijama koje bi trebale izmijeniti energetsku krvnu sliku.'Predstavljene baterije trebale bi biti ključni element energetike u budućnosti koji bi mogao iz temelja promijeniti stav prema obnovljivim izvorima energije. Radujem se ovakvim inovacijama i inicijativama, osobito stoga što sve što se događa u novim tehnologijama doći će i u Hrvatsku, no pritom se postavlja pitanje kako ćemo mi u tome participirati, hoćemo li samo kupovati i plaćati ili sudjelovati i proizvoditi', mišljenja je Granić dodajući kako su kod novih tehnologija važni svi segmenti - energetika, ekonomija, zaštita okoliša i razvoj domaće industrije. Hoće li pak pojava ovakvih baterija uzdrmati energetske lobije u nas, Granić nije htio komentirati, budući da 'ako takvo što i postoji, o tome ne zna ništa'.

Izlaganje rizicima

Puno izravniji na pitanje može li pojava ovakvih inovacija ugroziti interese energetskih lobija bio je Toni Vidan, dugogodišnji aktivist i voditelj Energetskog programa udruge Zelena akcija koji smatra kako će primjena Teslinih baterija biti ponajviše udar na naftni i plinski lobi budući da je nuklearni lobi na izdisaju zbog svjetskih, pa i hrvatskih trendova sve manjeg korištenja energije iz nuklearnih elektrana. Pojava ovakvih baterija, prema Vidanovu mišljenju, jedna je od zadnjih šansa da se 'zabije čavao u lijes tradicionalnim, a istovremeno i nepopularnim i neadekvatnim izvorima energije'.

Teslin adut, mišljenja je Vidan, leži u cijeni proizvodnje energije i bazi njezine pohrane koja dovodi do moguće komercijalizacije kroz svakodnevno korištenje u kućanstvu, ali i svakodnevnom transportu. No hoćemo li i mi prihvatiti takve inovacije, teško je reći, smatra Vidan budući da bi 'čitava Dalmacija i primorje mogli  zarađivati od zelene energije, prvenstveno solarne, a ne od nafte iz našeg dijela Jadrana koju je Vlada ponudila kao predmet istraživanja. U tom smislu žalosti da u trenutku kada svijet brzim koracima izlazi iz fosilne u solarnu eru, mi cijelu jednu regiju koja je kao stvorena za korištenje solarne energije i kvalitetnog ekološkog razvoja izlažemo velikim rizicima', mišljenja je Vidan kojeg posebno zabrinjava da za takve projekte postoji stotine milijuna eura bespovratnih sredstava iz europskih fondova, za koje naše odgovorne institucije neobjašnjivo nisu zainteresirane.