Gosti su bili brigadni general Tomislav Galić, državni tajnik Minstarstva obrane; Arsen Bauk, predsjednik saborskog Odbora za obranu; general-pukovnik Slavko Barić, vojni analitičar i Željko Pavlin, direktor HS produkta.

Željko Pavlin koji vodi najveću tvornicu pištolja, nakon Glocka u svijetu, i zapošljava oko 1900 ljudi, rekao je da njihova proizvodnja pištolja varira, kako koje godine, ali godišnja prodaja kreće se oko 500 tisuća pištolja i oko 20 tisuća jurišnih pušaka.

'Prosjek je 130-140 milijuna eura izvoza, to je zadnjih pet ili više godina rezultat koji mi ostvarujemo', rekao je direktor HS produkta. Dodao je da izvoze u 50-ak zemalja, ali veće količine oružja izvoze u dvadesetak zemalja, u koje su sa svojim oružjem ušli i u policiju i u vojsku.

Pištolji proizvedeni u HS produktu u Americi su proglašeni pištoljem godine.

'Amerika je ključno tržište za svakog proizvođača pištolja u svijetu i Europi, zato što je tamo pištolj dostupan na civilnom tržištu, tako da i zbog američke tradicije pištolj tamo spada u robu široke potrošnje, za razliku od Europe i ostatka svijeta gdje pištolje ili puške koje mi proizvodimo prodajete isključivo vojskama ili policijama. Znači, poslujete s državama, pa su tu i uvjeti poslovanja drugačiji i ne mogu se usporediti sa Sjedinjenim Američkim Državama', rekao je Pavlin u Otvorenom. 

'Proizvođač mora znati kome će prodati oružje'

Na pitanje trlja li sada ruke kada Europska unija najavljuje 800 milijarda eura za naoružavanje, rekao je da kao gospodarstvenik to gleda drugačije. 

'Europa ima neke manje kapacitete nego što bi to eventualno bile potrebe, a s druge strane, mislim da kapaciteti nisu problem, da je veći problem tko će kupiti sve to naoružanje. Nijedan proizvođač ne može sebi dozvoliti da ulaže, da stvara velika skladišta, a da istodobno ne zna kome će to prodati. Po meni, bilo bi bolje da je Europa rekla - mi ćemo za 800 milijardi definirati što točno treba kupiti. Mislim da bi se onda i proizvođači sami pobrinuli za povećanje kapaciteta', rekao je.

Dodao je kako će to što će Europa dati povoljne kredite ne znači da će ih proizvođači i uzeti ako ne vide da imaju tržište za to. 

-'Jedno je govoriti da nešto treba, firme na to ne reagiraju, jer propale bi da reagiraju na to što svatko kaže da mu treba. Firme reagiraju kada imaju konkretne ugovore, kada vide da doista postoji tržište za njihove proizvode. Fond koji je najavljen, od 800 milijardi eura je samo jedan kotačić koji je potreban da se doista podigne europska vojna industrija. Drugi dio bit će ovo što vidimo i u Hrvatskoj, što premijer najavljuje da će država kupovati te proizvode i da će se probati orijentirati na domaće proizvođače. To je, po meni, važnije nego hoćemo li imati uvjete da kreditiranjem podižemo svoje kapacitete', ustvrdio je direktor HS produkta. 

Galić o tvornici streljiva u Hrvatskoj

Državni tajnik Tomislav Galić potvrdio da se prije desetak godina, u vrijeme ministra Damira Krstičevića govorilo o tome da Izraelci uđu u gradnju tvornice streljiva u Hrvatskoj.

'U pravu ste, međutim moram reći da se trenutačno razgovara s dva do tri potencijalna partnera za izgradnju tvornice streljiva. Mogu samo reći da se radi o greenfield investiciji. Namjera nam je i priželjkujemo da se do kraja godine sklopi ugovor i da se krene u drugu fazu gdje će sve biti vidljivije', rekao je brigadni general Galić.

Pavlin je upozorio da je barut važna sirovina u proizvodnji granata, povećanoj s ratom u Ukrajini, a da je problem to što u Europi nedostaje tvornica baruta. 

Arsen Bauk, SDP-ov saborski zastupnik i predsjednik Odbora za obranu, komentirajući situaciju s tvornicom streljiva, kazao je kako je na jednoj televiziji danas slušao bivšeg ministra obrane Kotromanovića.

'On je također bio jedan od onih koji se za to zalagao. Moram priznati da me priča podsjetila na priču o nacionalnom stadionu. O tome se nekoliko puta u valovima pričalo, sada je postignut neki dogovor, pa onda se nadam da će ovo što je državni tajnik rekao rezultirati time da će se taj strateški projekt realizirati', kazao je Bauk. Dodao je kako bi, s obzirom na ono što je rečeno u uvodu, vjerojatno hrvatsku poziciju učinilo lakšom da postoji tvornica streljiva.

Bauk očekuje strateške dokumenta na Vijeću za obranu

Kada je riječ o ponovnom naoružavanju Europe, rekao je Bauk, najprije je nekoliko, kako se u klizanju kaže, obveznih likova. Podsjetio je da je obrana u nadležnosti država članica Unije.

'O visini obramnenog proračuna u Hrvatskoj odlučuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH. Pretpostavljam da će u strateškim dokumentima, jednom kada se sastane Vijeće za obranu, a vjerojatnost za taj sastanak veća je nego što je bila u istom razdoblju lani, da će se u strateškim dokumentima definirati smjer opremanja i da ćemo po tim prioritetima posložiti plan, da će to ući u proračun i da će sve ono što budemo mi participirali u 800 mlrd. eura olakšati da te prioritete ispunimo, rekao je Bauk. 

Tomislav Galić rekao je da je sastanak Vijeća za obranu političko pitanje, a MORH je, kaže pripremio neke dokumente.

'Čekamo daljnju raspravu. Pripremili smo i dugoročni plan razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036., a isto tako i strategiju obrane', kazao je.

Državni tajnik dodao je da Hrvatska, kao i druge europske države, ne uvodi klasični vojni rok, nego temeljno vojno osposobljavanje, koje bi trebalo započeti ove godine.

'Upravo sada mijenjamo zakon, samo u tom dijelu,' rekao je državni tajnik.

Govoreći o brojnosti i opremljenosti Oružanih snaga, kazao je da MORH čini sve kako bi vojni poziv učinio što atraktivnijim.

Arsen Bauk sjetio se formulacije iz uvoda u današnju emisiju, kada je rečeno da je Europa vojni patuljak i rekao kako se ne bi mogao složiti s time, uzimajući u obzir vojne snage svih država članica u projektu zajedničke obrane.

'Pitanje je koji ćemo format uzeti, oni koji su u EU-u i NATO-u, oni koji su samo u NATO-u, brojke nisu baš takve da ih se može nazvati patuljcima. Zadržimo li se na saveznicima koji su u NATO-u i to bi bilo dovoljno', istaknuo je.

'U svakom slučaju, kada govorimo o Europi i tome je li ona dovoljno razvila svoje obrambene mehanizme, moramo naglasiti da Europa nema vlastitu obrambenu politiku, kao što nema ni svoju vanjsku politiku, koja je preduvjet da biste definirali što želite u ovom dijelu sigurnosne i obrambene politike, rekao je vojni analitičar', general pukovnik Slavko Barić.

Naglasio je kako je problem u upravljanju, zapovijedanju s eventualnim snagama koje postoje u europskim zemljama.

'Nazivati Europu patuljkom prilično je diskutabilno kada znate da jedna Francuska raspolaže s nuklearnim arsenalom, kada znamo da Njemačka raspolaže s izuzetno dobrom tehnikom, da isto tako Španjolska ima veliku proizvodnju i Italija. Međutim, snaga Europe mjerljiva je samo ukoliko ima mehanizam i ukoliko ima sustav upravljanja tom vojskom', rekao je.

Dodao je kako se, nažalost, Europa nije bavila obrambenom politikom.

'Nije ustrojavala svoj sustav praćenja i nadzora, nego postoji zapovjedništvo NATO-a za Europu. U tom smislu, Europa je doživjela nešto što očito nije planirano, a to je da mora razmišljati na sasvim drugačiji način gdje se ne može u stopostotnom obliku oslanjati na vodstvo NATO-a, odnosno SAD, nego će morati formulirati koje su to zadaće EU-a, koje su to zapovjedne strukture koje će upravljati cjelokupnim sustavom obrane Europe', istaknuo je Barić.