Trump i licemjerni Musk krenuli u eksperiment bez presedana

U ovotjednoj inventuri Trumpovih poteza nećemo se toliko fokusirati na 'ukrajinski gambit' niti na globalni trgovinski rat. Na tim poljima iz dana u dan vuku se potezi i kontrapotezi.

Očigledno je to da se daleko od medijskih reflektora vode iscrpljujući pregovori. Čini se da su Trump i njegova kamarila uspjeli slomiti Zelenskog i izmučenu Ukrajinu da pristanu prodati svoja mineralna blaga za sigurnosna jamstva. Nema tu pravde, niti pobjede dobra nad zlom, već samo bešćutna makijavelistička logika.

'Ako želite doista osigurati da Vladimir Putin ponovno ne napadne Ukrajinu, najbolje sigurnosno jamstvo je dati Amerikancima ekonomske interese u budućnosti Ukrajine', poručila je mlađa kopija Trumpa, njegov potpredsjednik J.D. Vance.

Sam američki vrhovnik u nastupnom govoru pred Kongresom ustvrdio je da je prvi mjesec njegova mandata 'najuspješniji u povijesti' u usporedbi sa svim prijašnjim predsjednicima. Na čemu to temelji, nije objasnio. Kretanja cijena dionica na Wall Streetu i žilava inflacija to ne potvrđuju jer konfuzna igra carinama unosi nesigurnost i plaši kapital.

Istovremeno su Trump i najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk započeli eksperiment bez presedana - ukidanje Ministarstva obrazovanja i potencijalnu privatizaciju sustava socijalne sigurnosti. Musk je u intervjuu danom Joeu Roganu izjavio da je američki sustav socijalne sigurnosti 'najveća Ponzijeva shema svih vremena'.

Ministarstvo obrazovanja nadzire oko 100.000 javnih i 34.000 privatnih škola u SAD-u, iako više od 85 posto financiranja onih javnih dolazi iz saveznih država i lokalnih vlasti. Ministarstvo osigurava federalne potpore za potrebite škole i programe, uključujući novac za plaćanje učitelja djece s posebnim potrebama, financiranje umjetničkih programa i zamjenu zastarjele infrastrukture.

Posebno je kontroverzna Muskovа usporedba socijalne sigurnosti s Ponzijevom shemom, čime je implicirao da su sustavi poput Medicarea, Medicaidа i naknada za invalide financijski neodrživi. Blago rečeno je licemjerno to slušati od Muska, čija je kompanija Tesla godinama opstajala zahvaljujući milijardama dolara poticaja, novcu poreznih obveznika.

Ukidanje sustava socijalne sigurnosti i obrazovanja direktno pogađa same Amerikance i moglo bi izazvati masovan otpor. Prema istraživanju The Hilla, čak dvije trećine njih smatra da država premalo troši na obrazovanje, zdravstvo i socijalnu sigurnost.

U manje od 100 dana od inauguracije Trumpova popularnost drastično pada. Prema anketama Gallupa, odobravanje njegova mandata u veljači iznosi samo 45 posto, što je najniža vrijednost za nekog američkog predsjednika u tom razdoblju još od Dwighta Eisenhowera.

Militarizacija Europe

Kapriciozna Trumpova Amerika nije saveznik na kojeg se možete osloniti. Europa se zbog toga odlučila na povijesnu odluku - odmaknuti se od svog prekooceanskog partnera kad je riječ o obrani i sigurnosti.

Europski čelnici na samitu u Bruxellesu donijeli su odluku da Stari kontinent krene u naoružavanje. Plan je da se mobilizira oko 800 milijardi eura za europsku obranu, a prije svega misli se na obranu od Rusije Vladimira Putina. 'Europa mora prihvatiti ovaj izazov, ovu utrku u naoružanju. I mora u njoj pobijediti. Europa kao cjelina doista je sposobna pobijediti u bilo kakvom vojnom, financijskom, gospodarskom sukobu s Rusijom – mi smo jednostavno jači', uvjeren je bio poljski premijer Donald Tusk u Bruxellesu.

Europske države nastavljaju razmatrati i uspostavu europskih mirovnih snaga te bi one, u koordinaciji s Ukrajinom, nadzirale prekid sukoba pod uvjetima koje odredi Kijev. Međutim Moskva odlučno odbacuje takvu mogućnost. Putinov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je da bi 'bilo kakva prisutnost europskih mirovnih snaga u Ukrajini bila shvaćena kao izravno uključivanje NATO-a u rat'.

Jedini 'partibrejker' i ovaj put je mađarski vožd Viktor Orban. Od početka rata on odbija slati oružje Ukrajini i odražava bliske odnose s Moskvom te smatra da Europa srlja u propast. 'Način na koji EU želi podržati Kijev, istovremeno povećavajući potrošnju za obranu, uništit će Europu', rekao je Orban.

U Moskvi nije nezapaženo prošlo ni busanje u prsa francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te to da se Pariz želi postaviti kao vojni lider Starog kontinenta. 'Francuska mora prepoznati svoj poseban status – imamo najdjelotvorniju i najučinkovitiju vojsku u Europi', rekao je Macron, podsjetivši na to da Francuzi raspolažu nuklearnim oružjem. Zatim je podržao ideju Friedricha Merza, izvjesnog budućeg njemačkog kancelara, da Francuska i Velika Britanija prošire svoj nuklearni štit na Njemačku.

Putin je na sve to Macronu hladno poručio 'da se neki žele vratiti u vremena Napoleona, zaboravljajući kako je to završilo'.

'Riviera Gaza' dobila konkurenciju - 'Gaza 2030'

Nakon što su s gnušanjem odbacile Trumpov bizarni turističko-utopistički plan za Gazu, poznat kao 'Riviera Gaza', arapske zemlje na čelu s Egiptom osmislile su svoj prijedlog za obnovu i revitalizaciju razrušene palestinske enklave - Gaza 2030.

Plan predlaže formiranje neovisnog tehnokratskog palestinskog odbora, koji bi upravljao Gazom u privremenom razdoblju od šest mjeseci, i to pod kišobranom Palestinske uprave sa sjedištem na Zapadnoj obali, a čiji članovi ne bi bili povezani s palestinskim frakcijama.

Za razliku od Trumpa, koji predlaže trajno preseljenje stanovnika Gaze da bi se to područje razvilo u luksuznu turističku destinaciju, Egipat naglašava važnost ostanka palestinskog stanovništva na njihovoj zemlji. Ujedno predviđa obnovu infrastrukture te osiguranje osnovnih usluga Palestincima, na što bi se potrošilo oko 53 milijarde dolara.

Glavni tajnik UN-a António Guterres podržao je ideju arapskih zemalja. S druge strane, što se moglo i očekivati, Izraelci su odbacili 'Gazu 2030'. Posebno im je sporno oslanjanje plana na Palestinsku upravu i UNRWA-u, a optužuju ih za korupciju i podršku terorizmu.

Papa Franjo se ne predaje

Katolici diljem svijeta su odahnuli. Njihov poglavar Franjo čini se da je nadjačao tešku upalu pluća. Iako fizički iscrpljen, vjernicima je poslao audioporuku, što je prvi put u posljednja tri tjedna da mu se čuo glas otkako je hospitaliziran u rimskoj bolnici Gemelli.

Papa Franjo (88) ima obostranu upalu pluća i respiratorne komplikacije. Tijekom boravka u bolnici doživio je dvije epizode akutne respiratorne insuficijencije, zbog čega je bilo potrebno korištenje neinvazivne mehaničke ventilacije.

Njegovo stanje posljednjih dana pokazuje znakove stabilizacije. Nema novih respiratornih kriza, tjelesna temperatura mu je normalna, a krvni nalazi i hemodinamički parametri ostaju stabilni. Nastavlja se s respiratornom i motoričkom terapijom te prima oksigenacijsku potporu tijekom dana.

Liječnici su i dalje oprezni u procjenama, svjesni njegove dobi i kompleksnosti zdravstvenog stanja.

Dimne bombe u Skupštini Srbije: Politički cirkus, spektakl i patetika

Bacimo pogled na istok i što ima kod komšija.

Višemjesečni prosvjedi u Srbiji zbog pogibije 15 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, koji su se već odavno od studentskog i građanskog revolta pretvorili u opći prosvjed protiv državne vlasti na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, kulminirali su 4. ožujka pravim cirkusom u tamošnjem parlamentu. Oporba je bacala dimne bombe, bilo je naguravanja, vadili su se transparentni poput 'Srbija ustaje da režim padne', a Vučićeva marioneta, šefica parlamenta Ana Brnabić, patetičnim glasom poručila je oporbi: 'Možete nas ubiti, ali nećete nas spriječiti da se borimo za Srbiju.'

Jer je, naravno, poznato to da se Vučić i njegova klika bore za Srbiju. Doduše, za Srbiju po njihovoj mjeri i za njihovu korist, u kojoj ne samo da nadstrešnica zbog loše izvedenih radova padne i ubije 15 ljudi, već država aktivno pokušava zataškati krivnju, praktički se smijući u brk opravdano revoltiranim građanima i vrijeđajući sjećanje na poginule.

Naravno, kao i u sličnim slučajevima, Vučić je odmah pohitao u bolnicu u posjet Jasmini Obradović, zastupnici koja je uslijed sve one strke doživjela moždani udar, te se, očekivano, odmah pohvalio fotografijom na Instagramu i potvrdio još jednom kao kralj patetike poslavši poruku: 'Pobijedit će Jasmina, pobijedit će Srbija.' Zatražio je i kazneno gonjenje krivaca, naglasivši da tako nešto nije viđeno u 35-godišnjoj višestranačkoj povijesti u Srbiji.

Iako nijednu vrstu nasilja ne treba hvaliti ni opravdavati, pa tako ni bacanje dimnih bombi u parlamentu, kad se ovaj slučaj poveže s prethodnim mjesecima prosvjeda, nameće se zaključak da Srbija ključa, da nezadovoljstvo i revolt protiv vladajuće klike ne popuštaju te da je Vučić pred iskušenjima pred kakvima dosad nije bio u svojih više od deset godina vladavine. Ostaje vidjeti hoće li uloga žrtve u ovom incidentu pomoći njegovu rejtingu.

Sastav nove srbijanske vlade, koja treba biti formirana zato što je premijer Miloš Vučević podnio ostavku pod pritiskom zbog nesreće u Novom Sadu, trebao bi biti poznat u sljedećih desetak dana, a Vučić je sam najavio da ako do toga ne dođe - slijede izvanredni izbori. No to je, zbog opće atmosfere u Srbiji, manje izgledno rješenje.

Privatnici uz pomoć NASA-e buše Mjesec

Ispraznimo glave i ostavimo se politike. Zadnje dvije teme posvetit ćemo znanosti. Podsjetit će nas da čovjek nije samo destruktivno biće, već podjednako znatiželjno i kreativno. Iako i tu znamo zastraniti...

Svijet je 2. ožujka svjedočio novom povijesnom trenutku u svemiru, kada je lender Blue Ghost američke tvrtke Firefly Aerospace uspješno sletio na Mjesec. Riječ je o misiji vrijednoj čak 101 milijun eura u sklopu NASA-ina programa Commercial Lunar Payload Services (CLPS).

Druga je to privatna tvrtka nakon Intuitive Machinesa koja je uspješno spustila letjelicu na Mjesečevu površinu, a usto prva koja je, po njihovim riječima, izvela 'potpuno uspješno' meko slijetanje. Lender je izbjegao prepreke i sletio unutar ciljane zone od 100 metara u području vulkanskog bazena Mare Crisium. A tek što je sletio, poslao je nevjerojatne fotografije.

Blue Ghost nosio je 10 znanstvenih instrumenata u sklopu NASA-ina programa, kojima će tijekom dva tjedna istraživačke misije provesti niz eksperimenata te prikupljati podatke o Mjesečevu tlu i temperaturi ispod površine, kao i mjeriti utjecaj svemirskog vremena. Koristit će vakuum za prikupljanje Mjesečeve prašine, bušilicu za mjerenje temperature te uređaj za ublažavanje problema s prašinom.

Instrumenti će testirati i demonstrirati lunarnu tehnologiju podzemnog bušenja, mogućnosti prikupljanja uzoraka regolita i sposobnosti globalnog navigacijskog satelitskog sustava. 'Sve kako bismo bolje razumjeli Mjesec', kažu iz NASA-e.

Do sada je samo pet zemalja uspješno izvelo meko slijetanje na Mjesec: bivši Sovjetski Savez, SAD, Kina, Indija i Japan (prošle godine).

Vunasti miš sa svojstvima – izumrlog mamuta

Pokušaj oživljavanja izumrlih životinja dandanas izaziva kontroverze, još otkad je 1996. uspješno klonirana slavna ovca Dolly. Ono što smo nekad gledali u znanstvenofantastičnim filmovima danas se doista događa u stvarnosti, u laboratorijima.

A najnoviji pokušaji oživljavanja tiču se – mamuta, životinje koja je izumrla prije 4000 godina. Točnije, znanstvenici se bave vunastim mišem, genetski modificiranim glodavcem kovrčavih brkova i svijetle valovite dlake koji dijeli osobine s vunastim mamutom.

Na tom projektu radi privatna tvrtka iz Dallasa, Colossal Biosciences, koja kaže da će njihov vunasti miš omogućiti znanstvenicima da testiraju hipoteze o vezi između specifičnih sekvenci DNK i fizičkih osobina koje su omogućile mamutu da se prilagodi životu u hladnim klimatskim uvjetima.

Colossal je identificirao 10 ključnih genetskih varijanti koje razlikuju mamute od njihovog najbližeg živućeg rođaka - azijskog slona. Te su varijante povezane s duljinom, teksturom i bojom dlake te tjelesnom masnoćom. Laboratorijskim miševima modificirani su geni poput FGF5, koji regulira rast dlake, i MC1R, koji određuje pigmentaciju. Ukupno je napravljeno osam izmjena na sedam gena pomoću naprednih tehnika uređivanja genoma.

Tvrtka Colossal, koju su 2021. osnovali poduzetnik Ben Lamm i genetičar Georghe Church, planira oživiti ne samo vunastog mamuta, već i pticu dodo te tasmanijskog tigra. Cilj je, kažu, stvoriti hibridne životinje koje izgledaju poput izumrlih vrsta i vratiti ih u njihova prirodna staništa. U slučaju mamuta, tvrtka vjeruje da bi njihova prisutnost na Arktiku mogla usporiti otapanje permafrosta i smanjiti oslobađanje ugljika.

Međutim dio stručnjaka je skeptičan. Kažu da je genetika izumrlih vrsta još uvijek nedovoljno istražena te da je povratak mamuta u njihov izvorni oblik gotovo nemoguć. Neki su u strahu da će nam tehnologija izmaći kontroli dok drugi smatraju da oživljavanje davno nestalih životinja neće pridonijeti očuvanju vrsta koje su još među nama. Živi bili pa vidjeli?