Vijest da je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na Fakultetu političkih znanosti na smjeru Međunarodnih odnosa pokrenula proces upisa doktorata, izazvala je polemike u akademskoj zajednici, ali i u javnosti uopće, kako na društvenim stranicama tako i u medijima
Dok neki u toj odluci ne vide ništa sporno ili je čak pozdravljaju, većina smatra da je ona problematična po više točaka.
Kao prvo, mnogima nije jasno kako ozbiljna državnica, uz sve svoje poslove u zemlji i izvan nje, za što bi i puno radno vrijeme moglo biti prekratko, osobito ako se uzme u obzir da su vremena krizna ne samo u gospodarskom već i u sigurnosnom smislu, može imati dovoljno vremena raditi još i na doktoratu. Stoga smatraju da predsjednica svojom odlukom javnosti šalje krive poruke – da za obavljanje predsjedničkog posla u Hrvatskoj ne treba puno radno vrijeme, pa i više od toga, ili da pripremanje doktorata na našim sveučilištima nije ozbiljan i zahtjevan posao. Drugim riječima neki njezinu odluku doživljavaju kao obezvređivanje jednog od dva važna sustava – političkog ili obrazovnog ili možda čak oba.
Osim toga neki akteri polemika smatraju da bi njezina odluka mogla biti dvojbena i iz jednog etičkog razloga. Naime, javnost bi njezin rad na doktoratu za vrijeme predsjedničkog mandata mogla doživjeti kao svojevrstan sukob interesa, odnosno kao pritisak na uključene profesore, makar i nehotičan.
FPZG: Predsjednica neće imati poseban status
Prema porukama koje je ovih dana objavilo vodstvo fakulteta, predsjednica neće imati nikakve posebne privilegije zbog svojeg položaja - za nju vrijede ista pravila upisa i svi kriteriji o pohađanju nastave i polaganju ispita kao i za sve ostale kandidate.
Svaki student, odnosno studentica na doktorskom studiju ima pravo odabrati hoće li studirati u punom radnom vremenu ili u djelomičnom. Jedan od ta dva načina treba odabrati u prijavi, a pritom mora potvrditi da joj raspoloživo radno vrijeme omogućava ispunjenje studentskih obaveza prema planu studija. Grabar Kitarović je odabrala studiranje uz djelomično radno vrijeme. Doktorski studij u punom radnom vremenu u pravilu traje tri godine, a s dijelom radnog vremena najviše pet godina. Mandat predsjednice u Hrvatskoj traje pet godina, a kako je Grabar Kitarović prisegnula u veljači ove godine, svoje predsjedničke dužnosti trebala bi obavljati još oko četiri godine i tri mjeseca. To pak znači da bi praktički cijeli doktorat trebala odraditi uz predsjedničke dužnosti.
Činjenica je da brojni studenti na doktoratu rade uz redovan posao. No, često je to posao znanstvenog istraživanja na kojem ionako rade u sklopu svoje profesije. Drugi uobičajeni model jest rad na doktoratu u položaju znanstvenog novaka koji podrazumijeva da je znanstveni rad na doktoratu istovremeno i jedini posao studenta.
Ivica Puljak: Teško je i jedno i drugo ozbiljno raditi
Naš ugledni fizičar dr. sc. Ivica Puljak, profesor na FESB-u u Splitu, voditelj hrvatske istraživačke skupine koja je u CERN-u tražila Higgsov bozon, pripada onom dijelu akademske zajednice koji smatra da su poslovi rada na doktoratu i državnički poslovi previše ozbiljni i zahtjevni da bi se oba mogli istovremeno pošteno obavljati.
'Kao i svaki drugi posao, doktorski studij zahtjeva ozbiljan trud. Za njegovo uspješno dovršavanje potrebno je uložiti više rada i truda nego što je to normirano za uobičajene poslove', rekao je za tportal Puljak.
'Pojednostavljeno rečeno, za doktorat je potrebno više od osam sati rada svaki dan, a neophodna je i posebna posvećenost i koncentracija kroz dulji rok. Da nije tako, doktorat ne bi bio tako cijenjen. Svi mi znamo da su sve vrijedne stvari teške, pa tako i izrada doktorata. S druge strane pretpostavljam da je posao predsjednice također veoma zahtjevan. I on traži apsolutnu posvećenost te sigurno više od osam sati rada dnevno. Stoga mi je teško zamisliti da se posao predsjednice može obavljati paralelno s bilo kojim drugim poslom, a naročito s pohađanjem i izradom doktorskog rada', pojasnio je Puljak.
Naš fizičar smatra da je Grabar Kitarović svoju funkciju mogla iskoristiti za slanje puno pozitivnijih poruka i postavljanje puno vrednijih primjera.
'Ukoliko je namjera predsjednice bila da upisom doktorskog studija promovira obrazovanje, mislim da bi se puno više postiglo promocijom i snažnim podržavanjem provedbe strategije obrazovanja, a naročito najvažnijom reformom koja je upravo u tijeku. Radi se o kurikularnoj reformi, na kojoj radi oko 400 stručnjaka i od čijeg uspjeha ovisi budućnost cijelog našeg društva. Zato pozivam predsjednicu da snažno podrži ovu reformu', poručio je naš fizičar.
