Neki političari skloni organskoj poljoprivredi u Srbiji čak najavljuju da bi uskoro u svijetu mogla dostići cijene 10 puta više od GMO-a. No da bi ekopoljoprivreda bila dugoročno isplativa, trebalo bi dokazati da organski proizvodi imaju nedvojbene prednosti.

U prošlih desetak godina provedeno je cijelo more studija u kojima su uspoređena korisna i štetna svojstva ove dvije vrste hrane kako bi se utvrdilo opravdavaju li cijene ono što se dobiva za njih.

Znanstveni portal Dokazi u medicini koji je nedavno pokrenut kako bi se laici zaštitili od prevaranata i šarlatana koji nude raznorazne čudotvorne terapije i eliksire neutemeljene na znanstvenim dokazima, u utorak je objavio novu analizu organske i konvencionalne hrane koja se poziva na rezultate mnogih studija.

Iz navoda autora može se ukratko zaključiti da su nutritivne prednosti organske hrane nad konvencionalnom gotovo zanemarive. Nešto veća razlika, ali još uvijek ne bitna, zabilježena je u količinama pesticida na voću i povrću. No ako se plodovi dobro peru, ispada da je za zdravlje mnogo značajnije jesti više i raznovrsnije povrće nego jesti organsko.

Evo što kažu studije o tome koja je hrana bolja.

Dva novija istraživanja sustavno su proučila ovo pitanje i došla do donekle kontradiktornih zaključaka. Smith-Spangler i suradnici analizirali su rezultate 17 istraživanja na ljudima te 223 istraživanja u kojima je uspoređivan sadržaja nutrijenata i prisutnost štetnih tvari u hrani uzgojenoj na organski ili konvencionalan način. U samo tri studije u kojima je praćen klinički ishod (učestalost alergija ili obolijevanje od infekcije bakterijom Campylobacter) nije nađena značajna razlika ovisno o porijeklu hrane. Nisu se mogli donijeti dosljedni zaključci o razlici u sadržaju vitamina u organski i konvencionalno uzgojenoj hrani. Kod organski uzgojenih namirnica ustanovljen je značajno veći sadržaj samo jednog nutrijenta – fosfora. S obzirom na to da je nedostatak fosfora kod ljudi rijedak, ova razlika vjerojatno nije od velike kliničke važnosti. Manji broj studija ukazuje na to da organski proizvedeno mlijeko ima veći sadržaj masnih kiselina omega-3.

U istoj su studiji pronađeni su oskudni dokazi koji ukazuju na veći rizik po zdravlje pri konzumaciji konvencionalne u odnosu na organsku hranu. Rizik od onečišćenja pesticidima za 30 posto niži je za organske proizvode, premda ni oni nisu nužno potpuno bez pesticida. U dvije studije provedene kod djece, izmjerena je niža razina pesticida u mokraći djece koja se hrane organskom hranom, iako nije poznat značaj ovog nalaza za zdravlje. Također, vjerojatnost pronalaska bakterija u pilećem i svinjskom mesa jednaka je za organski i konvencionalno uzgojeno meso, s tim da je rizik od izolacije bakterija rezistentnih na antibiotike manji kod organske piletine i svinjetine.

U istraživanju koje su 2014. proveli Barański i suradnici provedena je statistička analiza 343 istraživanja. Ova analiza ukazuje na to da se u konvencionalno uzgojenoj hrani nalazi i do četiri puta veća količina pesticida te veća količina potencijalno opasnog metala kadmija. Organski uzgojena hrana pak sadrži značajno više antioksidansa, kojima se na temelju drugih studija pripisuju pozitivni učinci u prevenciju kardiovaskularnih i i neurodegenerativnih bolesti te nekih tipova raka. Međutim, autori naglašavaju potrebu za dobro kontroliranim istraživanjima na ljudima kako bi se ustanovili stvarni učinci koje na zdravlje ima konzumiranje organski uzgojene hrane u odnosu na onu uzgojenu na konvencionalan način.

Zajednički zaključak oba navedena istraživanja je taj da konzumacija organske hrane smanjuje unos pesticida, premda oni i u konvencionalno proizvedenoj hrani rijetko prelaze granice koje se smatraju sigurnima. (Više informacija u stanju u Hrvatskoj dostupno je u Godišnjem izvješću o praćenju ostataka pesticida.) Kako su pesticidi u prehrani nepoželjni, postoji mogućnost da bi dodatno smanjenje njihovog unosa moglo imati učinak na zdravlje, no za takve tvrdnje nemamo dokaza, jer dugoročna istraživanja tog tipa na ljudima nisu provedena.

Temeljitim pranjem konvencionalno uzgojene jabuke prije jela uklonit će se veći dio zaostalih pesticida, dok se uklanjanje kore ne preporučuje jer se time gubi previše vrijednih sastojaka. Iznimka su plodovi agruma, npr. limun, koji se u konvencionalnoj proizvodnji često tretiraju sredstvima protiv gljiva (fungicid) koji nije za jelo, a što mora biti jasno naznačeno na deklaraciji. (Ipak, nije vjerojatno da malo limunove korice naribane u kolač predstavlja rizik za zdravlje!) Kora organskog limuna može se jesti bez straha, no ovakav netretirani limun će biti podložan brzom kvarenju.

Što se tiče nutritivne vrijednosti, treba imati na umu to da osim načina proizvodnje (ekološki ili konvencionalni), na sadržaj hranjivih tvari u namirnici utječe i puno drugih faktora (vrsta i sorta voća ili povrća, klimatski uvjeti uzgoja i sl.) te je li namirnica konzumirana svježa.

S obzirom na to da postoje brojni dokazi o blagotvornosti raznovrsne prehrane s puno svježeg voća i povrća, odluka o promjeni loših prehrambenih navika, odnosno uključivanju veće količine voća i povrća u prehranu uvijek je dobra odluka bez obzira na to hoće li pritom većina namirnica dolaziti iz konvencionalnog ili ekološkog uzgoja.