Vladimir Kostić, predsjednik Srpske akademije nauka (SANU), izazvao je pravu buru kad je nekoliko dana prije odlučivanja o primanju Kosova u UNESCO, gostujući na državnom radiju konstatirao da je Kosovo izgubljeno za Srbiju i da bi se srpska javnost s time trebala pomiriti. Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić odmah je pozvao na njegovu smjenu, a kao arbitar u sporu pojavio se, a tko drugi nego sveprisutni premijer Aleksandar Vučić koji je Kostića pozvao na zajednički sastanak predstavnika vlasti s Akademijom i Crkvom na kojem se trebala usuglasiti zajednička platforma oko Kosova. Izvršno vijeće UNESCO-a, bez obzira na snažnu srpsku diplomatsku inicijativu, svejedno je na sjednici održanoj početkom tjedna preporučilo primanje Kosova u UNESCO, a konačnu odluku donijet će Generalna konferencija UNESCO-a koja zasjeda od 3. do 18. studenog.

'Bojim se da je u ovom trenutku jedina politička mudrost na koji način, s elementima dostojanstva, napustiti Kosovo koje de facto i de jure nije više u našim rukama. I to netko ovom narodu mora reći', rekao je Kostić za Radio Beograd.

Srbija je naročito zabrinuta za manastire koji su ostali na teritoriju Kosova.

'Oko toga se moramo boriti zubima i noktima, jer je to pokušaj oduzimanja nečega što predstavlja supstrat naše historije i dijela psihologije, ali ako jedan ministar, premijer ili predstavnik mora tražiti dozvolu da uđe na taj teritorij, to vrlo jasno govori da nemamo više ni ljudske, ni ekonomske, ni bilo kakve druge kapacitete da tamo nametnemo svoju volju', dodao je Kostić. Historijska realnost je da su i mnogo veći narodi gubili svoje osnove. 'Ali planira li netko ratovati tamo?' upitao je.

Kostić je ponudio i vrlo zanimljivo razmišljanje o budućim perspektivama Srbije.

'Moj stav prema Europskoj uniji je citat Branka Miljkovića 'povraćaću, ja ću u raj ući'. Alternative nema', kazao je Kostić koji smatra da je savez s Rusijom 'umjetna alternativa'.

Kosovo 2

Kostićev nastup izazvao je pravu pomutnju. Predsjednik Nikolić, koji je inače u intervjuu njemačkim novinarima koji dan ranije rekao da bi priznanje Kosova neminovno dovelo do građanskog rata u Srbiji, zatražio je njegovu smjenu.

Suprotno Nikoliću, think-tank Centar za praktičnu politiku pokrenuo je odmah peticiju u znak podrške Kostićevu pravu da iznosi svoje mišljenje ispod kojeg je do trenutka pisanja ovog teksta bilo 334 potpisa, uglavnom intelektualaca i poznatih javnih osoba.

'Pitanje Kosova i njegove budućnosti, uključujući državno-pravni status, položaj srpske i drugih nacionalnih zajednica, status kulturno-povijesnih spomenika i brojna bolna pitanja vezana uz blisku i ne tako blisku prošlost ljudi koji žive ili su živjeli na Kosovu, jesu važne teme za javnost u Srbiji i regiji i zahtijevaju ozbiljnu i argumentiranu debatu. Te teme dio su šire diskusije o suštinskim pitanjima razvoja Srbije koja traje već više od stoljeća i pol i jezgrovito je sažeta u dilemi koju je formulira profesorica Olga Popović-Obradović: kolika ili kakva država?

Pravo je svakoga da iznese svoj stav o Kosovu, kao i o bilo kojoj drugoj temi. To pravo ne može i ne smije biti uskraćeno pozivanjem na ono što pojedinci ili vlast proglase za nacionalne interese. Nitko nema monopol nad temama koje su važne za sve građane Srbije. Vrijeme je da se sve teme otvore i da se o njima vodi javna i demokratska debata. Riječi kao što su izdajnik, neprijatelj ili strani plaćenik trebaju definitivno otići u povijest. One nisu primjerene demokratskoj kulturi i kulturi dijaloga koja se pokušava razviti u Srbiji', navodi se u pismu podrške Kostiću.

Nakon svega, na sastanku s Nikolićem i Vučićem stvar je donekle zaglađena. Nikolić se ispričao Kostiću zbog tona svoje reakcije, ali ga je, kako je pojasnio u medijima, upozorio da mora paziti što priča jer ne priča samo u osobno ime, već predstavlja i instituciju kojoj je na čelu.

Akademik Kostić je neurokirurg koji je na čelo SANU-a izabran u proljeće ove godine. Nakon te izjave SANU, koji je u zemljama iz srpskog okruženja percipiran kao ishodište svega lošeg što se uoči i tijekom rata događalo, nije se ogradio od Kostića niti je pokrenuo postupak njegova opoziva.

Sam Kostić rekao je nakon izbijanja afere u intervjuu Nedeljniku da stoji iza svake izgovorene riječi, da je očekivao reakcije, ali nije očekivao 'takvu podlost i direktan napad na njegov patriotizam i moral'. Nada se da će cijela afera poslužiti pokretanju ozbiljnog dijaloga u kojem se ne smije mjeriti tko je veći, a tko manji patriot.

'Naša budućnost je u generacijama koje se moraju osloboditi ideoloških naslaga koje imam i ja', konstatirao je, dodajući da se u Srbiji upravo odvija 'Kosovo 2' gdje desetine mladih ljudi posljednjih 30 godina u tihom egzodusu odlaze iz Srbije. 'Znate li kolika je ta rana? Srbija nam nestaje pred očima', konstatirao je.

Značajni istup

'Značaj ovog istupa je upravo u tome što je prvi put netko iz SANU-a napravio distancu od pogubne politike i uloge koju je SANU svojedobno imao u kreiranju velikodržavnog projekta', kazala nam je Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Helsinški odbor u svojem priopćenju pohvalio je hrabrost akademika Kostića koji je u svojoj izjavi priznao realnost – da je Kosovo nezavisna država.

Biserko u razgovoru za tportal kaže da su građani Srbije svjesni te realnosti barem još od 2008. godine kada je tadašnji predsjednik Boris Tadić dobio izbore na temelju opredjeljenja za približavanje Europskoj uniji. Da Srbija ostaje bez Kosova proizlazi i iz Briselskog sporazuma koji je dogovoren još prije dvije godine, a sada se lažno stvara dojam da Europska unija postavlja neke nove uvjete Srbiji.

Jasno je da Srbija ostaje bez Kosova, kaže Biserko, ali to nitko ne smije javno reći. Umjesto priznanja realnosti, pitanje Kosova i dalje se koristi za homogenizaciju redova, tumači ona.
'Ovdje je na djelu manipulacija javnim mnijenjem i nitko ništa ne smije javno reći', kaže Biserko koja je i sama ovog ljeta bila pod velikim medijskim udarom kada je u intervjuu hrvatskom Vijencu konstatirala da Srbi oko kosovskog mita izgrađuju svoju lažnu povijest.

U Helsinškom odboru, kao i u znatnom dijelu javnosti naročito su ljuti na izjavu predsjednika Nikolića koji je najavio da će u slučaju priznanja Kosova u Srbiji izbiti građanski rat.
'Kome to predsjednik Nikolić, koji je vrhovni zapovjednik oružanih snaga Srbije prijeti građanskim ratom, odnosno znači li to da je Nikolić spreman upotrijebiti oružanu silu protiv onih koji bi bili spremni priznati Kosovo?', pita se Biserko.

Smatra kako je ova manipulacija oko Kosova kratkog daha i da će to pitanje vrlo skoro doći na dnevni red, ako premijer Vučić stvarno ostane pri daljnjem približavanju Srbije Europskoj uniji. Plaši se, ipak, da bi se homogenizacija mogla iskoristiti za postavljanje prema Republici Srpskoj. Zato je, uostalom, Helsinški odbor priopćenje kojem su pohvalili istup predsjednika SANU-a Kostića završio rečenicom: 'Helsinški odbor očekuje isti gest prema Bosni i Hercegovini'.

Sonja Biserko nam kaže kako je u zadnje vrijeme Rusija, koja je blokirala priznanje Kosova u Vijeću sigurnosti UN-a, znatno pojačala pritisak na Republiku Srpsku, Srbiju i Crnu Goru, ne zato što joj je posebno stalo do naroda koji tamo žive, već zbog nadmetanja oko sfera interesa sa Zapadom.