'Prekid državnoga teritorija je problem koji treba premostiti Pelješačkim mostom, koji je neophodan. Pelješački most neće samo povezati državni teritorij, nego i teritorij EU-a, a bit će i značajan razvojni projekt', kazala je Kolinda Grabar Kitarović u srijedu u Dubrovniku. Predsjednica je u govoru Pelješki most nazvala Pelješački most. Dr. sc. Domagoj Vidović iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje za tportal je otkrio je li predsjednica u pravu ili ne
'Upotrijebivši ktetik pelješački predsjednica se vjerojatno povela za kteticima (posvojni pridjev od imena, op.a.), kao što su gračački (< Gračac), gradačački (< Gradačac) i pakrački (< Pakrac), te je analogijom tvorila navedeni lik. Treba imati na umu to da ktetik pelješki nije jedini mjesni lik, nego da se rabe i ikavski likovi peliški i pelički (toponim Pelisac, standardnojezično Pelješac, nekoć je obuhvaćao znatno uže područje na zapadu najvećega dalmatinskog poluotoka te se poluotok nekoć nazivao Stonskim ratom ili Ratom). Dakako da je riječ o propustu koji nije jedini te vrste u hrvatskome javnom prostoru', kazao je Vidović za tportal.
vezane vijesti
A jedan od propusta koji spominje naziv je za stanovnike zapadnog dijela Dubrovačko-neretvanske županije, u koju je Grabar Kitarović u srijedu preselila svoj ured - umjesto Neretvanima naziva ih se Neretljanima.
'Predsjedničin propust upućuje na važnost poznavanja etnika i ktetika, čija se uporaba sve češće izbjegava, pa se umjesto splitski ili zagrebački gradonačelnik sve češće upotrebljava sveza gradonačelnik grada Splita/Zagreba iako je već iz imenice gradonačelnik jasno čime upravlja navedeni dužnosnik', zaključuje Vidović.
Zanimljivo je i to da u novinskim tekstovima o Pelješkom mostu srpski mediji upotrebljavaju pridjev 'pelješački', no ovo nije prvi put da se zbog izraza Kolinde Grabar Kitarović u pomoć zovu jezikoslovci.
U njezinim govorima mogli smo naići na izraze koji se rijetko upotrebljavaju, poput 'bespridržajno', 'uspravnica' ili pak 'stodnevnica'.
