Kako je priopćila Sisačka biskupija, biskup Vlado Košić primio je u petak 4. listopada u Biskupijskom ordinarijatu u Sisku veleposlanicu Republike Srbije u Hrvatskoj Jelenu Milić. Susretu su nazočili i biskupski vikar Marko Cvitkušić i kancelar Janko Lulić. Tom prigodom razgovaralo se o više zajedničkih tema, između ostalog o položaju Hrvata u Srijemu, Vojvodini i Srbiji te je istaknuta potreba za jačanjem njihovih prava i očuvanjem kulturnog i nacionalnog identiteta.

Veleposlanica Milić, koja inače na mreži X vrlo redovno izvještava pratitelje o svojim aktivnostima, isprva je prešutjela ovaj susret s biskupom poznatim po desnijem i konzervativnom svjetonazoru, pa čak i otvoreno antisrpskim stavovima. Košić je, naime, svojedobno s oltara znao iznositi zapaljive stavove, poput rečenice: 'Srbi bi usred Beograda trebali podići spomenik Stepincu jer je spasio tisuće srpske djece'. Također, potres na području Petrinje usporedio je i s borbom Hrvata protiv 'Turaka, komunista i Srba', a zbog takvih izjava često je završavao u uvijek naoštrenim srpskim tabloidima.

Košić se susreo s Milić samo dan uoči otvorenja Srpskog kulturnog centra u Glini, događaja kojemu su lokalna srpska zajednica, ali i Srpsko narodno vijeće, pridali veliku pozornost. Stoga su na mreži X uslijedile kritike predsjednika Savjeta SNV-a, profesora na Fakultetu političkih znanosti Dejana Jovića, ali i novinara Drage Pilsela. Jović je ironično konstatirao da je u pitanju velik događaj za Glinu, no 'nedovoljno velik da bi na njega došla veleposlanica, čak i kad su tu Veran Matić (bivši direktor televizije B92, a danas Vučićev izaslanik za hrvatsko-srpska pitanja) i tri episkopa Srpske pravoslavne crkve', kako je rekao.

Sve ove kritike u prilično nediplomatskom odgovoru na mreži X, koji prenosimo u nastavku, odbacila je veleposlanica Milić. 'MyZagreb #MyBelgrade #MyWay Moja država Srbija vodi neovisnu vanjsku politiku, pa i u Hrvatskoj, u kojoj sam JA veleposlanica. PS: Name is #Milic. Ambassador Jelena Milic', završila je u bondovskom stilu.

Podsjetimo, veleposlanica Milić je od devedesetih godina prošlog stoljeća angažirana u brojnim projektima i programima nevladinog sektora. Poznata je prije svega po ulozi izvršne direktorice Centra za euroatlantske studije, svojevrsnog think tanka koji se od 2007. do 2021. bavio praćenjem i analizom trendova u liberalnim zapadnim demokracijama te zagovarao punopravno i aktivno članstvo Republike Srbije u Europskoj uniji i NATO-u. Sama Milić je u tom svojstvu dugo bila protivnica politike Aleksandra Vučića, no posljednjih godina vidljivo je njezino približavanje aktualnoj vlasti u Srbiji, za što je nagrađena i mjestom veleposlanice u Zagrebu.

Ipak, ovaj najnoviji razvoj događaja, a pogotovo prilično otresit odgovor veleposlanice na kritike iz SNV-a, nedvojbeno ukazuje na određene promjene u dinamici odnosa između srpske zajednice u Hrvatskoj i srpskih državnih institucija. Posebno nakon susreta s biskupom Košićem, a koji je službenoj zajednici Srba u Hrvatskoj evidentno - šaka u oko.