Saborska zastupnica Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) problematizirala je u utorak svrhu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) navodeći podatak kako trećina nezaposlenih nije zainteresirana za prijavu Zavodu jer smatra da im ne može pomoći pri zapošljavanju
"Zašto više od trećine nema želju i volju javljanja HZZ-u? Proizlazi da veći dio anketiranih smatra da je njihovo javljanje izgubilo smisao jer im HZZ nije pomogao u krajnjem cilju - pronalasku radnog mjesta ", kazala je Jeckov u slobodnom govoru.
Pozvala se pritom na anketu o prijavama na HZZ prema kojoj 32 posto nezaposlenih ispitanika nije bilo zainteresirano za prijavu.
vezane vijesti
"Ako je Zavod zakazao na tom najvažnijem segmentu bojim se kako brojke ne odražavaju stvarno stanje na tržištu rada, a navodi i na pitanje jesu li oni postali sami sebi svrha”, dodala je.
Prema statističkim podacima u četvrtom tromjesečju prošle godine bilo je 29.000 zaposlenih više u odnosu na isto razdoblje godinu prije, a broj nezaposlenih pao za 17.000, navela je zastupnica upitavši je li se klima u poslovnom svijetu toliko poboljšala ili je u pitanju administrativna metoda odnosno brisanje pojedinaca iz evidencije HZZ-a.
Hodžić: Bošnjaci podzastupljeni u državnim institucijama
Armin Hodžić (Klub zastupnika nacionalnih manjina) upozorio je na podzastupljenost Bošnjaka u državnim institucijama i tijelima javne i lokalne uprave.
Bošnjaci čine drugu najbrojniju manjinsku zajednicu u Hrvatskoj koja broji 25.000 pripadnika prema posljednjem popisu stanovništva, a unatoč brojčanoj zastupljenosti suočeni su s ozbiljnim problemom podzastupljenosti u ključnim državnim institucijama, kazao je.
"Bošnjaci čine 0,62 posto populacije, ali u tijelima državne uprave i uredima Vlade zaposleno je svega 0,16 posto od ukupnog broja zaposlenih. Nestvarno zvuči podatak da je od 2009. do 2021. zaposleno svega 11 Bošnjaka”, istaknuo je Hodžić i pozvao na poduzimanje konkretnih koraka.
To podrazumijeva povećanje broja obrazovnih profesionalnih prilika za pripadnike manjina, jačanje zakonodavnih mehanizama za ravnopravnu zastupljenost u institucijama i stvaranje uvjeta za političku aktivaciju i angažman Bošnjaka, naveo je.
Peršurić: Omogućiti pravo na njegu bolesnih roditelja
Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a) ukazao je na nepostojanje zakonske mogućnosti uzimanja bolovanja za njegu bolesnih roditelja.
Unatoč tome što Ustav propisuje da su djeca dužna brinuti o starim i nemoćnim roditeljima, naši zakoni ne omogućavaju ostvarivanje prava na bolovanja u tu svrhu.
Trenutačno jedina opcija koju zakon nudi je neplaćeni dopust u trajanju od 5 radnih dana godišnje za pružanje skrbi članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu, rekao je. Paus stoga poziva na zakonske izmjene kako bi se omogućilo pravo na bolovanje za njegu bolesnih roditelja.
Na zakonske izmjene pozvala je i Ivana Marković (Klub SDP-a), ali Zakona o otocima kako bi se na otoke privukao medicinski kadar.
„Otočani se suočavaju s ogromnim problemima što se tiče primarne zdravstvene zaštite, nedostatka doktora i hitnog medicinskog prijevoza”, kazala je i najavila da će predložiti izmjene Zakona o otocima kako bi se osigurali dodaci na plaću medicinskom kadru za rad na otoku i beneficirani radni staž.
Darko Klasić (Klub HSLS i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) u slobodnom govoru pozvao je građane da se odazivaju na nacionalne zdravstvene preventivne preglede ističući kako su Hrvati ispod prosjeka EU po duljini života. Hrvati danas prosječno žive 78,6 godina, a u EU 81,4 godine, kazao je.
