Predsjednički izbori u nedjelju trebali bi biti uvod u miran prijenos vlasti u Kirgistanu, što će biti test za lokalnu demokraciju i iznimka u središnjoj Aziji u kojoj su predsjednici obično autoritarni i vladaju do smrti
Jedanaest kandidata natječe se za šefa države, a među njima više je premijera koji su bili u vladi sadašnjeg predsjednika Almazbeka Atambajeva.
U 25 godina od proglašenja neovisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza, u Kirgistanu su svrgnuta dva predsjednika 2005., i 2010., uz epizode etničkog nasilja.
Od 2011. zemlju vodi Almazbek Atambajev koji prema ustavu nema pravo ponovno se natjecati za tu dužnost.
Pod njegovim vodstvom Kirgistan se politički pribiližio Rusiji, ali se istodobno oslanjao na Kinu kako bi potaknuo gospodarski razvoj. Atambajevljeva vladavina bila je pošteđena nasilja, ali i obilježena represivnim mjerama i predizbornim napetostima.
Politički život Kirgistana snažno se razlikuje od susjednih zemalja središnje Azije kojima doživotno vladaju autoritarni predsjednici.
Osim borbe za predsjedničku dužnost, jedanaest kandidata koji se natječu u nedjelju trebaju obraniti i sliku stabilnosti kakvu Kirgistan predočava svijetu.
vezane vijesti
"Ako izbori proteknu u neredu, mogli bi srušiti demokratski imidž Kirgistana. U igri je krhka stabilnost", kaže Deirdre Tynan, ravnateljica za azijski odsjek u Međunarodnoj kriznoj skupini.
"Unatoč tehničkom napretku u načinu na koji je organizirao glasanje, sustav se i dalje temelji na kampanji ocrnjivanja protivnika, kupovine glasova, korištenje državnog novca za favoriziranje kandidata. Ozračje je nevjerojatno napeto", kaže Tynan.
Novac ili državni resursi
Izborni favoriti su dvojica bivših premijera. Prvi je Soronbaj Jenbekov, blizak saveznik Atambajeva koji je zbog toga u kampanji imao potporu predsjednika države. Drugi je bogati poslovni čovjek Omurbek Babanov.
Bez obzira tko pobijedi od njih dvojice, nijedan neće provesti "duboke reforme" niti promijeniti vanjsku politiku, kaže Azel Dulotkeldijeva, politička analitičarka zaposlena na sveučilištu Manas u Biškeku.
Državni mediji opisuju 47-godišnjeg Babanova kao nedomoljubnog kandidata koji ne zaslužuje povjerenje naroda. Takva je strategija učinkovita u zemlji u kojoj se pojam bogatstva često povezuje s korupcijom.
U rujnu su se napadi proširili, pa su provladini mediji tvrdili da autoritarni predsjednik susjednog Kazahstana Nursultan Nazarbajev podržava Babanova preko kojega želi utjecati na Kirgistan.
Tier Sarijev, još jedan bivši premijer, te nacionalist Adakhan Madumarov, popularni su kandidati koji će onemogućiti dvojici favorita da u prvome krugu osvoje više od 50 posto glasova, pa je drugi krug izgledan.
Upravo se takva scenarija pribojavaju mnogi birači jer su revolucije 2005. i 2010. počele međuetničkim nasiljem nakon osporavanja izbornih rezultata.
"Pustite da jedan od njih pobijedi u nedjelju tako da mi možemo mirno nastaviti svoj život", rekao je Marat Babakulov, vlasnik imanja u pokrajini Čui i upozorio na stvarni problem zemlje, a taj je da je "milijun naših ljudi prisiljen otići u Rusiju i ondje tražiti posao".
