Ako bi u kojem slučaju obrana (uz pomoć vještva) uspjela dokazati izravnu vezu između cista i Mišićeva ponašanja, to bi, kaže Milas, vjerojatno bio jedan od prvih slučajeva u Hrvatskoj, ali i šire, kojim bi se eventualna neubrojivost ili smanjena ubrojivost obrazložila izraslinama na mozgu koje su u bitnom utjecale na rasuđivanje optuženog.

Podsjetimo, tijekom vještačenja u psihijatrijskoj bolnici Vrapče Mišiću nije dijagnosticirana ni jedna psihička bolest poput paranoje, shizofrenije, ali je utvrđen teški poremećaj osobnosti asocijalnog tipa. Optuženik Mišić, doznalo se, nikada se nije liječio u psihijatrijskoj ustanovi, a nisu utvrđeni ni problemi s drogom i alkoholom. No, liječnici su otkrili ciste na mozgu, od kojih je jedna veličine teniske loptice, a spominjala se i epilepsija izazvana takvim tvorbama, piše Slobodna Dalmacija

'Bilo je slučajeva kad su takve izrasline utjecale na ličnost u pojedinim segmentima, to sam doživio i u vlastitoj praksi, ali naravno da ne mogu reći je li u ovom konkretnom predmetu to bio slučaj, to je posao za tim specijalista neurologa', kaže Milas.  Splitski neurolog i šef Klinike za neurologiju KBC-a Split Ivo Lušić je prilično oprezan u iznošenju 'medijske dijagnoze', ali ipak kaže:

'Bilo kakva anomalija i novotvorina na mozgu mogu izazvati probleme, pa i mijenjati ličnost. Ne znam koliko je u ovom predmetu to bio slučaj, cijeli tim neurologa trebao bi utvrditi točnu poziciju izraslina, jako je bitna lokalizacija tih tvorbi, te bi se moralo odgovoriti na pitanje kako su nastale i šire li se. Osobno sam imao slučajeva kada su ljudi zbog raznih tumora, bilo dobroćudnih ili zloćudnih, mijenjali svoje ponašanje na gore ili na bolje. Ne kažem da je to bio slučaj i u predmetu koji spominjete, no nema spora da u određenim okolnostima takve novotvorine mogu utjecati na našu percepciju stvarnosti, osjete, doživljaje, a nekada mijenjaju i karakter', kaže dr. Lušić, navodeći da će liječnici nakon kompleksnog vještva znati dati potpun odgovor. Lušić, koji je predsjednik Hrvatskog neurološkog društva, također je liječio bolesnike s teškim poremećajima u ponašanju izazvanim tvorbama na mozgu.

'Kod nekih se odjednom događala agresija, drugi su 'bacali' neslane šale, a treći su postajali karakterno potpuno nove osobe, ni njihovi bližnji ih nisu poznavali, gubili su socijalne vještine i znanja, nestalo bi skrupula i pristojnosti', kaže dr. Lušić.

A zašto liječnici spominju epilepsiju? 'Zato što takve ciste mogu izazvati tzv. žarišnu kompleksnu epilepsiju koja nastaje zbog strukturnih promjena na mozgu. Osoba u trenutku napadaja ne doživljava klasične simptome epilepsije i ne gubi svijest, ali obavlja radnje, pa i agresivno se ponaša, a poslije se svojih djela ne sjeća. No, moram se ograditi i reći da ne znam je li se o tome radilo u ovom slučaju', kaže Lušić.

Sa splitskim kolegom slaže se i zagrebačka neurologinja i sudska vještakinja Svjetlana Šupe. 'To je vrlo osjetljiva tematika, s obzirom na teške optužbe i sam čin koji se na teret stavlja optuženiku. Ne može se ovako, bez uvida u dokumentaciju i vještačenja, reći što se dogodilo i odgovoriti na pitanje jesu li te izrasline mogle dovesti do smanjene ubrojivosti ili neubrojivosti. Svakako, imamo izvrsne stručnjake, primjerice na Rebru, koji mogu obaviti takva vještačenja', kaže neurologinja.