Prema posljednjem Crobarometru, Most više nije ispred Domovinskog pokreta po podršci birača. O tome kakve su šanse Mosta na izborima i mogu li ponovno biti taj jezičac na vagi u eventualnom slaganju HDZ-ove ili SDP-ove vlade, razgovarali smo s političkim analitičarem i komunikacijskim stručnjakom Jerkom Trogrlićem
U posljednjih desetak godina mnoge su se stranke koje se opisivalo kao neki treći put visoko uzdizale i onda naglo padale. Most, kao jedna od takvih opcija, na vrhuncu svoje slave sudjelovao je i u vlasti, a u posljednjem sazivu Sabora imao je i osam zastupnika.
U borbi za treće mjesto, prema anketama, stalno se smjenjuju Možemo, Most i Domovinski pokret, no prema onoj posljednjoj primat preuzima Domovinski pokret.
'Most je jedna od žilavijih novih stranaka na hrvatskom političkom tržištu i do sada je preživjela ozbiljne izazove. Kad su se formirali, bili su platforma ujedinjenja brojnih nezavisnih načelnika različitih ideoloških predznaka i to je bila široka platforma koja se brzo raspala. Onda su se pozicionirali kao desna i stranka protiv HDZ-a te tako preživjeli izborni ciklus prije svega na imenima koja su tada uveli. Mudro su se Petrov i Grmoja stavili sa strane, a isturili su bračni par Raspudić i Marina Miletića te postigli iznenađujući i zavidan rezultat na prošlim izborima. Još jedan saborski mandat proveli su kao dosljedna oporba, ali bez ikakvog izgleda da bi sutra formirali Vladu s nekim. Onda se dogodilo da je Domovinski pokret isto preživio svoj brodolom i stvorio im problem na desnom polu. A i ne možemo zaboraviti da su u Mostu imali veliki problem, odnosno aferu Mreža, koja im je jako naštetila jer se pokazalo da su aktivno surađivali s ljudima koji nisu baš pošteni i moralne vertikale, za što se zauzimaju. Takve afere ne donose štetu svim strankama jednako, Domovinskom pokretu ili HDZ-u takva afera ne bi nanijela značajnu štetu, ali Mostu sigurno jest', pojašnjava nam komunikacijski stručnjak i politički analitičar Jerko Trogrlić.
vezane vijesti
Međutim nije to jedini faktor koji Mostu stvara problem kod birača. 'Pojavio se Zoran Milanović kao faktor koji snažnije ulazi u taj prostor protiv HDZ-a. Za Grmoju ne vjerujete da može smijeniti HDZ, za Grmoju znate da će prozivati HDZ, ali ne i da ima političku snagu i širinu da bi mogao dobiti dovoljno glasova i smijeniti ga. Za razliku od Milanovića i Rijeke pravde, koji su nekakvo utočište za one kojima je HDZ crvena krpa. Most s jedne strane ima Milanovića koji im grize u to tijelo koje je protiv HDZ-a te Domovinski pokret, koji jako ulazi u to autentično desno tijelo. I tu se Penava, koji se praktički ne pojavljuje, pokazao kao fin maneken i rješenje za Domovinski pokret. Most uz to ima neke interne probleme u 10. izbornoj jedinici, gdje ih napuštaju neki članovi, i to u izbornoj jedinici iz koje su krenuli te iz koje dolaze i Petrov i Grmoja', poručuje Trogrlić.
Titulu lidera u Mostu u ovoj kampanji, kao njihov premijerski kandidat, preuzeo je Nikola Grmoja, za kojeg Trogrlić kaže da nije najbolje rješenje.
'Grmoja je lošiji Milanović i manje autentičan od Penave. Ne mislim da je on najbolje rješenje Mosta za premijerskog kandidata. On je izvorni Most, atraktivan je i glasan, dakle ljudi ga mogu čuti, ali je previše negativan tip da bi ga birali. Tako se i pozicionirao. Svaka stranka ima tog svog nekog rotvajlera, ali ne možete očekivati od takvog kandidata da vam privlači glasove. On će nanijeti štetu drugome, ali neće donijeti vama korist. U tom smislu su Selak Raspudić i Raspudić kvalitetniji kandidati, ali pretpostavljam da su oni to odbili. Most dosad nije radio strateške greške, a izabrati Grmoju za premijerskog kandidata u usporedbi s bilo kim od Raspudića lošija je varijanta', smatra Trogrlić.
No podrška od oko sedam posto i eventualna pozicija treće ili četvrte stranke po snazi nije loš uspjeh. Ono od čega svi zaziru je eventualna situacija da se ponovi 2015. godina, kada je Most, tada jezičac na vagi, dva mjeseca pregovarao s HDZ-om i SDP-om oko sastavljanja Vlade. Trogrlić smatra da će ovaj put situacija ipak biti drugačija.
'Može se dogoditi da budu ponovno odlučujući faktor, ali danas znamo da Most ni u jednoj od tih vlada ne bi funkcionirao. S HDZ-om mislim da uopće ne bi došao u poziciju da formira Vladu jer je nastao na platformi protiv HDZ-a, niti to HDZ želi. Možemo li zamisliti Vladu u kojoj su zajedno Most i Možemo? Uz sve što je možda Peđa Grbin spreman podnijeti, mislim da Možemo ipak nije. Nije to lokalna vlast, nego nacionalna, gdje imate teme pobačaja, MPO-a, obrazovanja, i svaki dan bili biste u poziciji rascjepa zbog dijametralno suprotnih stavova. Ako birači mogu biti sigurni da jedna stranka neće biti ni u jednoj vlasti, to je Most. Oni su se tako i profilirali, a imam osjećaj da i ne žele biti na vlasti. No oni će naći svoju publiku, samo im se pojavom Milanovića i jačanjem Domovinskog pokreta sužava taj prostor', zaključuje Trogrlić.
