Bolje razumijevanje položaja mladih u društvu, kao i pogled na to isto društvo iz perspektive mlade osobe i obrnuto, ciljevi su posljednjeg velikog sociološkog istraživanja u Hrvatskoj, koje je pod radnim nazivom 'Mladi u dinamičnom društvu' proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Analiza podataka prikupljenih od reprezentativnog uzorka čak 1500 mladih, u dobi od 14 do 27 godina i iz svih dijelova Hrvatske, otkriva poprilično tužnu sliku današnje omladine, gdje njih tek 27 posto čita na dnevnoj osnovi (i to uključujući i dnevnu štampu), ali ih zato 80 posto šest sati dnevno gleda u TV i kompjutorske ekrane
'Mladi su sve manje i manje u mogućnosti osamostaliti se i osigurati sve što im je potrebno da budu, primjerice, odgovorni roditelji, a od presudnog značaja u tome postao je upravo položaj njihovih roditelja. Osamostaljivanje sve više i više dovodi do opadanja kvalitete života', rekla je profesorica na Institutu i jedna od vodećih osoba u istraživanju, Vlasta Ilišin.
'Socioekonomski položaj mladih, kao svojevrsna početna domina u nizu, utječe na sve ostale aspekte života mladih. Na obiteljske odnose, slobodno vrijeme i rizična ponašanja, obrazovanje, zapošljavanje, društvenu angažiranost i općenito sve vrijednosti koje se promatraju i prema kojima određujemo negativne, odnosno pozitivne i zdrave kvalitete neke mlade osobe. Ne treba se zato čuditi ovakvim rezultatima, kada je realnost u kojoj živimo prepuna negativnih pojava', upozorila je Ilišin.
Socioekonomski položaj mladih
U kući ili stanu, u osobnom ili vlasništvu roditelja živi 90% od sveukupnog broja ispitanih, a prosječno kućanstvo ima između tri i četiri člana. Više od polovice ispitanika kao razlog za zajednički život s roditeljima navodi praktične razloge, kao i nedostatak financijskih mogućnosti za stambeno osamostaljenje, a gotovo 90 posto ih kaže da žive u harmoničnim odnosima s roditeljima.
Ovaj podatak samo potvrđuje da je vlasnički udio u nekretninama kod hrvatskih građana još uvijek među prvima u EU, pa i u svijetu. 'Ovaj fenomen koji imamo u RH objašnjiv je na mnogo načina, ali kako se to odražava na položaj mladih u društvu, trebali bi istražiti i prezentirati stručnjaci iz ekonomije. Oni i svi ostali za čiji rad su potrebni svježi sociološki podaci, slobodno se mogu osloniti na ove koje smo prikupili u našem istraživanju', rekla je Vlasta Ilišin, napomenuvši da ovo istraživanje ne znači puno ako se neće koristiti kao baza podataka za raznovrsna društvena istraživanja i pothvate.
Zapošljavanje
Mladi preferiraju javnu upravu kao sektor zaposlenja, pa se njih 39 posto nada zaposlenju na 'državnim jaslama' dok ih 32 posto sebe vidi zaposlenima u privatnom sektoru, a 15 posto će ih posao tražiti u međunarodnim i/ili nevladinim organizacijama.
Možda jedan od najindikativnijih, ali i najviše zabrinjavajućih podataka kada se promatra stav mladih prema društvu u kojem žive, kao i obrasce ponašanja koje usvajaju, jest onaj koji pokazuje što mladi misle o tome što je važno pri zapošljavanju. Preko pola ispitanih smatra, naime, da su kod pronalaska posla najvažnije političke veze ili osobna poznanstva, a ako to dvoje iznevjeri, treću sreću vide upravo u - sreći. S druge strane, manje od pola, točnije 47 posto ih smatra da je za pronalaženje posla presudna stručnost i postignuto obrazovanje. Odluka, pak, o prihvaćanju posla, najviše ovisi o visini primanja (49 posto) i sigurnosti radnog mjesta (32 posto), a znatno manje o zadovoljstvu poslom (15 posto) ili radu sa simpatičnim ljudima (tri posto). Među zaposlenima 50 posto ih ima završenu četverogodišnju srednju školu, 22 posto fakultet, 21 posto trogodišnju strukovnu školu, a 7 posto nema nikakvu kvalifikaciju. Samo 40 posto zaposlenih mladih radi u struci za koju su se obrazovali, a plaća im je prosječno 4.244 kune mjesečno.
Što se političke pismenosti tiče, hrvatska omladina nije baš svijetla perjanica u Europi. Čak polovica njih ne zna se samoodrediti na ideološkoj ljestvici (lijevo ili desno), a tolika nezainteresiranost i ne čudi s obzirom na podatak koji se odnosi na povjerenje u institucije. Mladi najmanje vjeruju političkim strankama (17 posto) i Hrvatskom saboru (20 posto), a odmah za njima sudstvu, nevladinim organizacijama i medijima (33 posto). Ma koliko zvučalo čudno, najveće povjerenje od državnih institucija među mladima uživa policija.
Nova generacija
Vrijednosni sustav i stavovi mladih općenito, upućuju na dolazak pragmatične generacije orijentirane na postizanje individualnih ciljeva, poglavito instrumentalne naravi (karijera, dobro plaćen i siguran posao, dobar izgled, hedonizam). Značajni dijelovi mlade generacije tradicionalistički su orijentirani, ali je uočljiva tendencija blagog slabljenja takvih orijentacija, kao i utjecaja ruralno-urbanog kontinuuma te pad utjecaja na mišljenje na osnovu spolne pripadnosti. Cijeli izvještaj istraživanja početkom iduće godine će, kako doznajemo od Vlaste Ilišin, izići u obliku knjige, a već prvo izdanje će najvjerojatnije odmah biti popraćeno i izdanjem na engleskom jeziku.
Empirična istraživanja o socijalnom stanju, stavovima, vrijednostima i očekivanjima mladih sadrže važne podatke kako će izgledati društvo u budućnosti te su važan preduvjet za političke odluke vezane za mlade i važan izvor za sve koji se bave obrazovnim sustavom. U zemljama jugoistočne Europe postoji malo takvih studija. Iz tog razloga je Zaklada Friedrich Ebert, njemačka nevladina organizacija koja ima svoje projekte u više od 100 zemalja, preuzela inicijativu i dala izraditi takve studije u jogoistočnim zemljama (Albanija, Kosovo, Hrvatska). Prva takva studija, koja je donjela rezultate je ova u Hrvatskoj koja je danas predstavljena.
