Nedugo nakon što je u javnost puštena snimka razgovora slovenskih arbitara sa sucem Arbitražnog suda, što je pokrenulo lavinu poznatiju kao PiranLeaks, pokrenuta je i snažna slovenska diplomatska ofanziva i 'zbijanje redova'. Osim što ih je podržala Europska komisija, podršku su dobili i od ruskog premijera Dimitrija Medvedeva, a uspjeli su nagovoriti predsjednika ICJ-ja Ronnyja Abrahama da postane slovenski predstavnik u arbitraži, što im je povećalo kredibilitet
Nakon što je Europska komisija poručila kako očekuje da će se arbitraža nastaviti, u javnosti se stječe dojam da hrvatska strana nakon odluke o izlasku iz arbitraže, na diplomatskom planu nije poduzela mnogo.
Od uočljivijih poteza, tek je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić održala brifing za veleposlanike na kojem su izviješteni da se Hrvatska i službeno povukla iz arbitražnog postupka.
SLOVENSKA IGRA
Slovenija je, za razliku od Hrvatske, poduzela čitav niz diplomatskih koraka u samo nekoliko dana nakon prvotnog šoka, no prema mišljenju dobrih poznavatelja diplomatskih odnosa, Hrvatska je postupila u skladu s međunarodnim pravilima poštujući sva pravila u arbitražnom sporazumu te nikako nije u slabijem položaju od Slovenije.
Štoviše, stručnjaci s kojima je razgovarao tportal smatraju kako se iza niza poteza slovenske diplomacije krije isključivo pokušaj da sanira štetu i popravi svoj ugled na međunarodnom planu.
U Sloveniji su, podsjetimo, najprije ekspresno dali ostavke glavni akteri sporne snimke Jernej Sekolec, slovenski član Arbitražnog suda u Haagu, te slovenska zastupnica Simona Drenik.
Vrlo brzo je izabran i novi slovenski predstavnik u arbitražnom tribunalu koji odlučuje o teritorijalnom sporu s Hrvatskom oko Piranskog zaljeva. Susjedi su, ni manje ni više, za svojeg predstavnika izabrali Francuza Ronnyja Abrahama, predsjednika Međunarodnog suda pravde koji je u nekoliko navrata uspješno zastupao francuske interese u međunarodnim sporovima.
U posjet Sloveniji je u jeku afere stigao i ruski premijer Dmitrij Medvedev, koji je izjavio da 'skandali poput PiranLeaksa nisu produktivni' ali i kako je uvjeren da je puno učinkovitije rješavati sporove na temelju međunarodnih sporazuma.
Ubrzo potom Ljubljani je stigao i vjetar u leđa putem podrške Europske komisije koja se nakon hrvatske odluke svrstala protiv hrvatske vlade i Sabora, poručivši da će se arbitražni postupak nastaviti bez obzira na odluku o povlačenju iz sudske arbitraže. Slovenija je, kako bi sanirala štetu, svim svojim diplomatima dala posebne upute kako predstaviti arbitražni zaplet, a održan je i brifing za strane diplomate akreditirane u Ljubljani.
Jedan od aduta koje bi mogla povući Slovenija kao protumjeru, jest blokada hrvatskog ulaska u Schengenski prostor, a iz nekoliko pravaca, osim Ljubljane a ponajviše iz Beograda, ističu da Hrvatska ima pogranične konflikte sa svim svojim susjedima, čime se pokušava prikazati Hrvatsku kao izvor svih pograničnih problema.
Na diplomatskom polju Hrvatska je povukla tek nekoliko manjih koraka pa je tako Ministarstvo vanjskih poslova jučer stranim diplomatima obrazložilo odluku o napuštanju kontaminirane arbitraže, a veleposlanicima je na sastanku u Ministarstvu dan na uvid prijevod transkripata, prijedlog zaključka Sabora o napuštanju arbitraže te govori premijera Zorana Milanovića i šefice diplomacije Vesne Pusić u parlamentu.
Ostale diplomatske aktivnost nisu zabilježene. No prema mišljenju Ivice Maštruka, iskusnog diplomata i nekadašnjeg hrvatskog veleposlanika pri Svetoj Stolici, naša strana nije ni trebala povlačiti druge poteze.
NIJE SVE CRNO
'Slovenija nikako nije u diplomatskoj prednosti pred Hrvatskom, jer će naša strana uputiti notifikaciju o postojanju pravne povrede postupka s obrazloženjem kako je došlo do tih povreda te kako ne postoji povjerenje u arbitražni postupak.
Hrvatska je postupila argumentirano i sada se tek očekuje reakcija Slovenije i njezino vrlo vjerojatno upućivanje žalbe na odluku Hrvatske da napušta arbitražni postupak', kazao je Maštruko, izrazivši mišljenje da Europska komisija poslavši pismo službenom Zagrebu, nije otvoreno stala na slovensku stranu, već je samo poručila da se arbitražni postupak nastavlja.
Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić slično razmišlja te smatra da, iako se čini da su naši susjedi povukli snažne diplomatske korake, Slovenija svojom diplomatskom ofenzivom nije postigla željni cilj, a to je pokušaj pranja okaljanog obraza.
'Ljubljana doista povlači veliki broj diplomatskih poteza, ponajviše izborom novog suca i bazičnim razumijevanjem Europske komisije, ali ono što je učinio arbitražni sudac Jernej Sekolec, nemoguće je opravdati te je slovenska strana u postupku dovela u pitanje rad čitavog Arbitražnog suda', kazao je za tportal Granić.
Nekadašnji šef hrvatske diplomacije smatra da je Hrvatska izlaskom iz arbitraže 'dosad najodlučnije i najodgovornije postupila otkad se povlači pitanje Piranskog zaljeva'. Prema Graniću, to je odlučan i pohvalan diplomatski potez koji jasno pokazuje stav Hrvatske prema problemu.
'Sada tek slijedi prava diplomatska bitka i uvjeravanje naših saveznika poput Sjedinjenih Država, Njemačke i pojedinih zemalja članica Europske unije, da je Slovenija postupila krajnje neetično i protivno principima EU-a. Najnoviji slovenski diplomatski potezi tek su manevri bez nekog strateškog značaja', zaključuje Granić.
