“Sad će biti godinu i pol dana kako ste s novom odlukom krenuli u primjenu plavih vrećica, kojom se potiče građane da odvajaju više i time smanjuju svoj varijabilni trošak putem kupnje ZG vrećica. (...) Međutim, nigdje se ne govori o tome u kojoj mjeri se poštuje Vaša odluka o plavim vrećicama. Ja se bojim da je to vrlo slabo”, rekao je Dobrović na sjednici Gradske skupštine.

Osvrnuo se time na izvješću rada Čistoće za 2023. godinu, koje je na dnevnom redu Gradske skupštine, za koje je i nezavisna zastupnica Dina Vasić ustvrdila da je “nepotpuno” i zatražila njegovo micanje s dnevnog reda, što većina zastupnika ipak nije podržala.

Tomašević je priznao da je činjenica kako neki građani i dalje krše odluku, te najavio strožu kontrolu poštivanja modela. Osim dodatnih zapošljavanja komunalnih redara i ophodara Čistoće, ide se u daljnje kontrole postavljanjem nadzornih kamera dodatnih u javnom prostoru, koji će pomoći da oni koji se ne drže pravila i koji se ne drže reda, budu za to i kažnjeni, istaknuo je Tomašević.

Herman: Kako možete surađivati sa strankom koja krši Ustav?

Mislav Herman (HDZ) pitao je gradsku vlast, u kontekstu najave predsjednika Republike o sudjelovanju na parlamentarnim izborima, što mu je potom zabranio Ustavni sud, kako mogu surađivati sa strankom koja krši Ustav. No, umjesto odgovora, Tomašević je Hermanu uzvratio protupitanjem.

“Vi mene to pitate koji ste predsjednik gradske organizacije stranke koja je pravomoćno osuđena za korupcija? I pazite, nije optužba nego je pravomoćna presuda - u kojem trenutku vi odlučujete ostati u toj stranci i dapače kandidirati se za predsjednika gradske organizacije?”, rekao je Tomašević dodavši kako je HDZ očito u strahu, kada na sjednici Gradske skupštine, na kojoj se razgovara o komunalnim pitanjima, nameće takve teme.

Zastupnik Mosta Trpimir Goluža optužio je gradonačelnika da bivšem direktoru Vodoopskrbe i odvodnje Davoru Poljaku, iako je smijenjen s te dužnosti prije godinu dana, i dalje plaća direktorsku plaću na tom mjestu. Tomašević to nije demantirao, ali je zastupniku poručio da “podaci o plaćama nisu javni za zaposlenike” te da on ne zna kolika je plaća Poljaku.

“Dobit ćete pisani odgovor u okviru onoga što se po GDPR-u može reći s obzirom na njegov važeći ugovor o radu”, rekao je Tomašević.

Tomašević je na pitanje zastupnika Marina Živkovića (Zagreb je naš) o planovima rješavanja pitanja rezerviranih parkirnih mjesta u centru grada, najavio da će se novom odlukom, čije se donošenje očekuje na sljedećoj sjednici, revidirati sva dodijeljena parkirna mjesta.

Četiri besplatna parkirna mjesta koristio HDZ, dva HSS

Odgovarajući Živkoviću, istaknuo je i da su se na tim rezerviranim parkirnim mjestima, koristile brojne udruge, pravne osobe, veleposlanstva čije je sjedište bilo u Podsljemenu, ali i stranke, među ostalima - četiri besplatna parkirna mjesta koristio je HDZ, a dva parkirna mjesta HSS.

“To je otprilike 500 eura po mjesecu, puta dvanaest, i 10 godina koliko se ta parkirna mjesta ne plaćaju, to je oko 60 tisuća eura od 2014. godine”, rekao je Tomašević, a kasnije zastupnike HDZ-a pitao može li se očekivati retrogradna uplata od 240 tisuća eura na račun rezerviranih i besplatnih parkirnih mjesta kojim su se koristili.

HDZ-ov zastupnik Mario Župan pitao je Tomaševića planira li smanjiti cijene za najam terasa onim ugostiteljima koji su ih smjestili na parkirna mjesta u gradu, zbog čega su se neki ugostitelji u Zagrebu pobunili, među kojima je i vijećnica Možemo! Taiba Redžepagić. Zatražio je da se tim ugostiteljima cijena najma parkirnog mjesta na koji su postavili terasu izjednači s cijenom povlaštene karte od 15-ak eura mjesečno.

“Digli smo cijenu onim ugostiteljima koji imaju terase na parkirnim mjestima", rekao je dodavši da je ta cijena izjednačena s cijenom rezerviranih parkirnih mjesta, koje košta oko 500 eura mjesečno. Dodao je da je grad uz to izašao u susret ugostiteljima te im cijenu najma nije poskupio odjednom, nego postupno.

Po hitnom postupku, na dnevni red sjednice Gradske skupštine uvršten je i zahtjev za osiguravanje dodatnih financijskih sredstava Muzeju za umjetnost i obrt, u kojemu je računovotkinja optužena da je pronevjerila 1.370.987 eura. Protiv nje je podnesena kaznena prijava, a Muzej sada traži isplatu 193.559,41 eura kako bi mogao podmiriti nastale obveze, koje nije u mogućnosti ispuniti.