Prema podacima MUP-a, tijekom 2023. godine izdano je 172.499 dozvola za boravak i rad stranim radnicima iz trećih zemalja, odnosno 38,90 posto više nego 2022. godine. Paralelno sa sve većim brojem stranih radnika ekspanziju su doživjele agencije za privremeno zapošljavanje te za posredovanje pri zapošljavanju. Tako je primjerice broj agencija za privremeno zapošljavanje u 2021. bio 292, da bi ih lani bilo registrirano – 657.

U izvješću pravobraniteljice navodi se da su sve 'češći i neprimjereni oglasi za zapošljavanje stranih radnika'. Tako je objavljen oglas u kojem su radnici nuđeni poslodavcima s navodom 'poslodavac će dobiti dobar talent po manjoj cijeni', a na jednoj stranici za kuponsku prodaju strani radnici su nuđeni uz popust, što je, navodi pravobraniteljica, dehumanizirajuće i ponižavajuće.

'Javna objava kojom se nudi strane radnike, iz Indije i Nepala, uz kuponski popust, pogoduje širenju predrasuda i diskriminatornih politika zapošljavanja, neovisno o tome postoje li konkretne osobe koje su 'iznajmljene' putem kupona po sniženoj cijeni. Agenciju smo upozorili na diskriminatorno postupanje i pozvali da ne upućuje oglase ovog ili sličnog sadržaja, a osnivača portala za grupnu kupnju da prije objave oglasa obrati pažnju na sadržaj', naglasila je pravobraniteljica.

Problem su, ističe se, i oni koji nude smještaj pa se u izvješću citira medijski napis u kojem je iznajmljivač naveo da se smještaj razlikuje ovisno o tome iznajmljuje li se europskim ili radnicima iz Azije. U njemu stoji i da su njegovi najmoprimci 'kvalitetnija publika', uz pojašnjenje 'imate Indijce koji jedu rukama i one koji se koriste noževima i vilicama; kod mene su ovi drugi; to su ljudi višeg ranga'.

Pravobraniteljica je istaknula i da su zaprimali pritužbe stranih radnika koje su poslodavci uznemiravali na temelju rasnog ili etničkog podrijetla. Bilo je i prijava poput one radnika iz Indije, a koji im se obratio zbog poslodavca koji je isplatu plaće stranim radnicima uvjetovao predajom putovnica, zbog čega su ga prijavili policiji. Uzbekistanac im se pak obratio ukazujući na to da se nekoliko puta ozlijedio na radu, ali da mu nije pružena prva pomoć na radnom mjestu niti je ozljeda prijavljena HZZO-u.

Zbog nepoznavanja hrvatskog jezika i propisa neki radnici misle da je dozvola za boravak i rad zapravo ugovor o radu, ne znaju da je u ugovoru plaća navedena u bruto iznosu, a ugovor najčešće potpisuju samo na hrvatskom jeziku, služeći se pri tome aplikacijama za prevođenje.

Državni inspektorat RH (DIRH) utvrdio je osnovanu sumnju da je 2023. godine za poslodavce nezakonito radilo 578 državljana trećih zemalja. Većina stranaca zatečenih u nezakonitom radu bili su državljani Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije, Nepala, Albanije, Kosova i Crne Gore, a nezakoniti rad najčešće je bio utvrđen u ugostiteljstvu i građevinarstvu.

Pritužbe domaćih radnika na poslodavce u privatnom sektoru

Osim pritužbi stranaca, Ured je zaprimio i niz onih domaćih radnika zaposlenih u privatnom sektoru.

Pritužbe su se pretežito odnosile na nezakonite otkaze, izricanje upozorenja pred otkaz, neprijavljeni rad, neisplatu plaće, naknade plaće na bolovanju, naknade za neiskorišteni godišnji odmor nakon prestanka radnog odnosa, izostanak obračuna dugovane dospjele plaće ili naknade plaće, isplatu plaće 'na ruke', kašnjenje u isplati plaće, nezakonitosti u vođenju evidencije o radnom vremenu radnika, nezakonit i neplaćen prekovremeni rad, povrede prava na odmor, mobing...

U izvješću se navodi da broj i sadržaj pritužbi i upita pokazuju da radnici i dalje često ne znaju da im je poslodavac obvezan pri isplati plaće uručiti njen obračun, kao i obračun neisplaćene plaće koji predstavlja ovršnu ispravu na temelju koje mogu putem FINA-e ostvariti svoje novčano potraživanje bez vođenja sudskog postupka.

Zanimljivo je da je lani zabilježen porast broja radnika kojima poslodavci nisu isplatili ni minimalnu plaću. Takvih radnika bilo je 733. Inspekcijskim nadzorima utvrđena su 323 prekršaja zbog kojih su protiv poslodavaca podneseni optužni prijedlozi. MUP je pak istaknuo da je zbog neisplate plaće u 2023. godini prijavljeno 90 kaznenih djela.

Diskriminatornih oglasa, osim gore spomenutih po etničkoj ili rasnoj, bilo je i po drugim osnovama. Ured pravobraniteljice naveo je da je postupao po pritužbi na oglas za zapošljavanje u trgovini obućom kojim se tražila djelatnica s iskustvom rada u butiku u dobi od 40 do 60 godina, ali i zbog oglasa kojim je poslodavac za obavljanje administrativnih poslova kao uvjet za zapošljavanje tražio 25 godina iskustva.

Od sindikata su pak doznali da međunarodna kompanija isplaćuje bonus radnicima koji nisu izostali s posla zbog bolovanja te onima koji su koristili godišnji odmor u trajanju do tjedan dana.

'Također, po pritužbi, protiv vlasnika trgovačkog lanca zbog neisplate dijelu radnika stimulacije, regresa i božićnice utvrdili smo sumnju na diskriminaciju na temelju zdravstvenog stanja. Naime poslodavac navedene iznose nije isplaćivao radnicima koji su zbog bolovanja bili odsutni više od pola mjeseca, obrazlažući da se radi o nagrađivanju aktivnog i efektivnog rada, kao i da nagrade nije isplaćivao odsutnima jer nisu doprinijeli poslovnom rezultatu. Poslodavcu smo ukazali na to da nagrađivanje ne smije rezultirati nepovoljnim učinkom prema određenim skupinama radnika na temelju neke od diskriminacijskih osnova te da radna učinkovitost nije nužno uvjetovana brojem dana prisutnosti na poslu', piše u izvještaju.

Problemi i tamo gdje je poslodavac država

Problema je bilo i kad je poslodavac država. Tako im je sindikat koji djeluje u osnovnim školama ukazao na probleme onih koji rade na određeno vrijeme zamjenjujući privremeno odsutne zaposlenike. Takvim radnicima škole ne isplaćuju božićnicu i regres jer im ugovori o radu istječu neposredno prije školskih praznika te škole s njima ponovno sklapaju ugovore početkom sljedećeg polugodišta ili školske godine.

Prema podacima HZZ-a, i u 2023. godini broj nezaposlenih učitelja povećao se za vrijeme ljetnih mjeseci te su u takvom nepovoljnom položaju najčešće osobe u dobi od 25 do 34 godine. Tako su na HZZ-u u ožujku 2023. godine bila prijavljena 132 nezaposlena učitelja i nastavnika ove dobi kojima je radni odnos prestao istekom ugovora o radu, a njihov broj u srpnju 2023. godine porastao je na 1013.