Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, komentirao je demokratske procese prije i nakon izbora u povodu 60 godina rada te institucije
Jokić se u gostovanju na televiziji N1 najprije osvrnuo na skok u izlaznosti birača na parlamentarne izbore 2024. Naime, nakon 2020. bilježili smo pad izlaznosti birača. “Najveći pobjednici ovih izbora su građani i građanke Hrvatske. Činjenica da imamo gotovo 65% izlaznost na izborima je neka zraka optimizma”, rekao je Jokić.
“Iz uskopolitičke perspektive to je znak kredibiliteta novoizabrane vlasti. Više je razloga za motiv. Kampanja je polarizirala ljude i potaknula da izađu za ili protiv neke opcije. Također, izbori su bili u srijedu na neradan dan, i to je potaknulo. Izlaznost je dobra vijest za Hrvatsku i bilo bi loše da političari u postizbornom razdoblju makinacijama to ne iznevjere”, dodaje Jokić.
Kako je objasnio, velike studije navode tri razloga zbog kojih birači ne izlaze na izbore. “Prvi je da se politika ogadila mnogima i ne žele sudjelovati, drugi je da neki smatraju da njihov glas ne vrijedi, da je minoran, a treći je onaj koji vidimo poslije izbora i koji bi mogao utjecati na ponovni pad izlaznosti – u postizborno vrijeme nestane sve ono što je izrečeno u kampanji, objašnjava Jokić i dodaje:
“Time biva iznevjeren glas građana. Ne možete četiri godine govoriti jedno pa onda od srijede na četvrtak promijeniti mišljenje. Četiri godine mi/oni snažne retorike i napraviti salto mortale… Pitanje je što će ti ta moć ako si kompromitirao sve etičke obrasce?”, pita se Jokić.
vezane vijesti
“Šira društvena promjena je da se ljudima ogadi politika. Naša istraživanja pokazuju da djeca već u petom razredu osnovne škole kada ih pitate koliko se kome može vjerovati, na samom kraju, iza stranaca koje ne poznaju, stavljaju političare”, dodaje.
'Toksična izborna kampanja'
“Znam da zvuči utopistički, ali povjerenje koje ti je netko dao iznevjeriti zbog jednog ministarstva ili dva, po meni je društveno, izrazito štetno. Ova izborna kampanja bila je trenutak ekstremne polarizacije, čak i toksična. Emocija je jedan od glavnih motivatora no velika je snaga pozitivnih emocija. Međutim negativna u kratkom roku energizira ljude da izađu na izborima”, kaže Jokić te dodaje kako “sanja dan kad će svi imati građanski odgoj i obrazovanje.
Smatra kako je ključno sustavno obrazovati mlade kako bi se osnažili demokratski procesi. “Čini mi se važnim temama za mlade – politike obrazovanja, stanovanja i demografske politike te ulaska u svijet rada. Treba brinuti o tome da se obrazuju, obrazovni sustav bi trebao poticati na političko obrazovanje. TikTok nije najbolji način. Bilo bi puno bolje ugraditi političko obrazovanje u sam sustav. Imamo program u 110 srednjih škola u Hrvatskoj. Kad bi to bilo sustavno, ishod bi bila još veća izlaznost. Građanski odgoj i obrazovanje trebao bi biti dobar za sve opcije i poželjna svim akterima. Kako doći do promjene i utjecati na promjenu, to bi trebalo biti u demokratskom interesu. Sanjam dan kada će svi imati građanski odgoj i obrazovanje”, kaže Jokić.
Oko uvođenja građanskog odgoja u škole bilo je polemike i kontroverzi, a Jokić je objasnio zašto je tako.
'Treba spustiti dobnu granicu glasanja'
“Čovjek koji kritički misli uvijek je opasan za establisment i pozicije moći, za ljevicu i za desnicu, ali cilj svakog društva utemeljenog na zdravim osnovama da se o njima kritički misli i da se proziva autoritet. Takvo društvo ne odgovara mnogima, ali koja je racionala za otpor tome. Ako ukažete na manipulaciju, to bi trebao biti društveni i politički cilj. Inače se vrlo lako može autoritarno skliznuti. Mislim da se u Hrvatskoj ozbiljno treba provesti rasprava za spuštanje dobne granice glasanja. Mladi ljudi sa 16 godina su aktivni i relevantni sudionici”, objasnio je.
Na kraju je ponudio i svoj odgovor na pitanje zašto mladi odlaze.
“Dugo pratimo mlade. Pratimo trendove. Kvalitetu života pratimo kroz obrazovanje, kvaliteta stanovanja, mogućnosti, što mladi ljude žele, karijerni aspekt. Trenutačno je situacija takva da mladi svoju budućnost često ne vide u Hrvatskoj. To treba mijenjati. Ne odlaze samo zbog materijalnih razloga. Percepcija klijentelizma, nepotizma i zapošljavanja pomoću političke iskaznice i perspektiva da svojim radom neće ovdje postići svoje ciljeve je osnovni razlog odlaska i pomisli da je trava negdje drugdje zelenija. Godine 2022. je više od 60% mladih na državnoj maturi odgovrilo da je za upis na fakultet važnija veza od toga koliko znaju. Znači imate antikoruptivni i dobro proveden postupak i oni svejedno imaju percepciju korupcije”, kaže Jokić.
