Da se slučaj Purda možda mogao spriječiti ili barem odviti na drugačiji način, pokazuje i podatak o tome da se DORH i Ministarstvo unutarnjih poslova čak osam godina nisu sastali radi dogovora o postupanju po međunarodnim tjeralicama, na koji je Dorić naišao istražujući za izvještaj za Vijeće Europe.

Tek krajem 2008. u MUP-u su registrirali da je suradnja DORH-a i Ministarstva nedovoljna. Tada su zaključili da se već osam godina nisu našli zbog dogovora kako će raditi, ispričao je Dorić. No, kako kaže, u većini slučajeva problem nije bio u te dvije institucije jer je DORH uredno odradio istragu i MUP je uredno raspisao tjeralicu za osumnjičenicima, no prepreka je nastala kod Ministarstva pravosuđa.

U velikom broju slučajeva pojedinci su bili pritvoreni u trećim zemljama i čekali su izručenje, ali Ministarstvo pravosuđa nije napravilo ništa, odnosno nije poslalo dokumentaciju potrebnu za izručenje', kazao je Dorić, koji je novinarima pokazao i dokumente koji pokazuju da se u mnogo slučajeva godinama čekalo ili čeka postupak pravosuđa.

Dorić je za svoj izvještaj istraživao zašto se osumnjičene za ratne zločine ne izručuje Hrvatskoj, BiH i Srbiji, i pri tome je došao do podataka da je, primjerice, 2000. bilo 30 osoba na listi međunarodnih tjeralica (op.a., za sva kaznena djela, ne samo ratne zločine), a u osam i pol godina taj se broj povećao čak na 186.

Objašnjenja kako i zašto je došlo do toga nema, no možda se, kako je Dorić napisao u izvještaju, razlog povećanja skriva u činjenici da mnoge države ne izručuju jer su često tim osobama dale državljanstvo.

'Mnoge države nisu potpisale UN-ovu ili Europsku konvenciju o nezastarijevanju ratnih zločina. Primjerice, dvije trećine UN-ovih članica nije potpisalo tu konvenciju. Od zemalja G7, nijedna nije potpisala', rekao je Dorić koji je u izvještaju preporučio da sve članice Vijeća Europe potpišu sve konvencije, ubrzaju postupak ekstradicije, ne daju osumnjičenicima za ratne zločine državljanstvo ili status izbjeglice, ali i da se ravnaju po načelu - ili sudi ili izruči.

Upravo je to načelo ponukalo novinare da upitaju Dorića treba li se ono u slučaju Hrvatske primijeniti i na Josipa Perkovića kojeg traži Njemačka.

'Hrvatska mora ili suditi ili izručiti sve koji su na tjeralicama', smatra Dorić. Opisao je pritom da mu je bilo neugodno u razgovoru s bivšom njemačkom ministricom pravosuđa koja mu je, nakon što joj je predstavio svoje preporuke, spočitnula da i Njemačka, primjerice, već godinama od Hrvatske traži čovjeka koji je ukrao 22 milijuna eura, a koji je danas ugledni poduzetnik u Hrvatskoj.

Novinari su Dorića upitali i da li je aljkavost ministarstva pravosuđa uzrokovala ovo što se danas događa sa slučajem Purda. 'Radi se o aljkavosti s naše strane, ali i Srbija nije korektno objavila popis osoba za kojima je raspisala tjeralice', rekao je Dorić.

HNS-ovu Vesnu Pusić, inače predsjednicu Nacionalnog odbora za praćenje pregovora, novinari su pitali da prokomentira informacije da je Purda prodan zbog poglavlja 23.

'Nema to veze s Hrvatskim putem u Europsku uniju, ali uvođenje reda u tom dijelu sustava ima veze s putem u Europsku uniju. Pozitivno za Hrvatsku bilo bi da je taj slučaj davno raščišćen, a ne da u tom sustavu, koje je dio poglavlja Pravosuđe i temeljna ljudska prava, nema reda', zaključila je Pusić