Bivši predsjednik i premijerka Hrvatske, Ivo Josipović i Jadranka Kosor, upozorili su u četvrtak uoči obilježavanja obljetnice genocida nad Bošnjacima Srebrenice kako čuvanje sjećanja na tu tragediju i njene žrtve predstavlja trajnu civilizacijsku obvezu.
Sudjelujući na online konferenciji skupine bivših i sadašnjih dužnosnika iz regije i Europe kao pokretača "Liderske inicijative za Srebrenicu", dvoje bivših hrvatskih čelnika kazali su kako su činjenice o srebreničkom genocidu i njegovim žrtvama trajna i neporeciva istina, ističući kako se ne smije dopustiti relativizacija tog zločina s protokom vremena.
"Sjećanje na Srebrenicu nije mržnja ni prema kome, to je istina. To je istina za koju je najgore to što neki, koji bi trebali reći istinu, da su neki imenom i prezimenom počinili taj strašan zločin, to interpretiraju kao napad na svoj narod. To nije istina. Upravo je istina glavni alat pomirbe, glavni alat toga da živimo onako kako treba, zajedno, u harmoniji, u svojim državama, ali zajedno, nadam se", kazao je Josipović.
vezane vijesti
Dodao je kako je zločin genocida zapravo zločin protiv svih ljudi iako je jasno da su u Srebrenici 1995. godine metom likvidacija i plana istrebljenja bili Bošnjaci i to samo zbog svoje etničke i vjerske pripadnosti.
Jadranka Kosor podsjetila je kako se tijekom cijelog razdoblja svog javnog djelovanja jasno očitovala kao prijatelj ljudi iz Srebrenice te protivnica onih onih su pokušavali i danas pokušavaju zanijekati genocid koji je tamo počinjen.
“Zaborav je opasna biljka. Ona brzo premreži, zaraste i prekriva istinu a istina o Srebrenici je da se tamo dogodio genocid i pokušaj istrebljivanja jednog naroda", kazala je Kosor.
Podsjetila je kako je činjenicama potvrđenim pravosudnom presudom ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću konačno zatvorena i pravosudna dimenzija te tragedije.
Bivša hrvatska premijera je poručila kako oni koji i danas niječu genocid u Srebrenici i presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i oni koji slave zločinca ne mogu u Europsku uniju jer je jasno da ne dijele vrijednosti na kojima je ona utemeljena.
Britanski veleposlanik u BiH Matthew Field kazao je kako je danas više nego ikada potrebno jedinstvo u borbi protiv mržnje i nijekanja počinjenih zločina jer je to temelj civiliziranog svijeta dok je bivši ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija kazao kako je čuvanje sjećanja na žrtve obveza svih onih koji žele svijet u kojemu će se dosljedno poštovati ljudska prava.
Istodobno dok je trajala konferencija na kojoj su oni govorili sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik je sudjelovao na drugoj čiji je radni naslov bio "Dekonstrukcija mitova o sarajevskom suživotu i genocidu u Srebrenici" koju je organiziralo predstavništvo Republike Srpske u Beogradu.
Dodik je ponovo izrijekom osporavao sudski dokazane činjenice da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima naglašavajući da je stradanja pripadnika tog naroda "uveličao međunarodni faktor".
"Sigurno je više Srba stradalo u Sarajevu nego Bošnjaka u Srebrenici", ustvrdio je Dodik.
Potpredsjednik vlade Crne Gore Dritan Abazović koji je u četvrtak doputovao u višednevni posjet BiH u Sarajevu je na konferenciji posvećenoj povijesnom revizionizmu i nijekanju genocida kazao kako je činjenica da je parlament njegove zemlje usvojio rezoluciju kojom je osudio genocid u Srebrenici civilizacijski čin koji ne osuđuje ni jedan narod nego počinitelje zločina.
Potvrdio je i kako će u nedjelju putovati u Srebrenicu na središnju komemoraciju jer to smatra ljudskom i moralnom obvezom.
"Ne razumijem zašto se od toga u medijima pravi veliki spektakl", kazao je Abazović kojega je Dodik proglasio personom non grata upravo zbog jasne potpore zamjenika crnogorskog premijera usvajanju rezolucije o Srebrenici.
U Srebrenici će ove godine 11. srpnja biti obilježena 26. obljetnica genocida u kojemu su vojska i policija bosanskih Srba ubili više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.
U nedjelju će biti pokopani posmrtni ostaci još 19 žrtava koji su u proteklim godinama pronađeni u nekima od masovnih grobnica.
Na groblju u krugu memorijalnog centra u Potočarima do sada su pokopani posmrtni ostaci više od 6900 žrtava tog najvećeg ratnog zločina na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
