'Sa svojim novim skupom ciljeva EU ostaje globalni lider kada su u pitanju čista energija i klimatske promjene. (…) Međutim gospodarski izazovi stoje na putu provedbi energetske politiku EU-a na nacionalnoj razini jer je gotovo 30 milijuna radnih mjesta diljem Europe ugroženo kada je u pitanju teška industrija osjetljiva na rast cijena energenata', napisao je Josipović za Financial Times.

'Energetska sigurnost također izaziva zabrinutost mnogih zemalja članica EU-a ovisnih o uvozu energenata. EU se i dalje oslanja na relativno malo dobavljača - gotovo tri četvrtine uvoza prirodnog plina EU-a dolazi iz Rusije, Norveške i Alžira, a više od 60 posto zaliha sirove nafte EU-a stiglo je iz Rusije, Norveške i Libije. Krize u Libiji prije dvije godine i u Ukrajini ove godine istaknule su važnost diversifikacije opskrbe energijom EU-a', piše Josipović.

Po njegovu mišljenju, europske zemlje trebaju više ulagati u infrastrukturu i poboljšanje tržišnog okvira za domaću proizvodnju. Naglašava da mnoge industrije u zemljama poput Hrvatske i Poljske ovise o niskim cijenama energenata.

'Obje zemlje su ovisne o uvozu energije iz zemalja izvan EU-a, a same imaju značajne plinske resurse. Poljska ima velike rezerve plina iz škriljca, a nedavna seizmička istraživanja Jadrana ukazuju na to da Hrvatska ima znatne rezerve offshore plina i nafte. Međutim čistoća Jadrana je dragocjen izvor važnog turističkog sektora u Hrvatskoj koji mora biti zaštićen. Iz tog razloga (…) Hrvatska se mora pobrinuti da će raditi po najvišim ekološkim standardima', napisao je predsjednik.

Zaključio je da će Unija promicanje konkurentnosti i energetske sigurnosti najbolje riješiti poticanjem proizvodnje energije unutar EU-a te da će, ukoliko želi ispuniti svoje ciljeve kao globalni lider u klimatskoj politici, također morati jamčiti energetsku sigurnost i konkurentnost svojih istočnoeuropskih članica.

'Za Hrvatsku i mnoge druge zemlje EU-a sva tri cilja jednako su važna', naglasio je Josipović u zaključku.