Tako je predsjednik poželio imati mogućnost vraćanja zakona parlamentu na doradi i dodatnu raspravu, ali i jasnu odredbu koja bi institucije obvezala na suradnju sa šefom države. Profesor ustavnog prava dr. Branko Smerdel ne smatra da bi to bio povratak na ovlasti kakve je imao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. 'Ja sam protiv onih koji žele prilagođavati Ustav pojedincima. Pa i što se Tuđmana tiče i vlasti koje je imao, nije kao takav bio kriv sam sustav, već Tuđman koji je shvaćao vlasti i ovlast poput svoga uzora Josipa Broza Tita', rekao je Smerdel.

HDZ-ov zastupnik Krunoslav Markovinović kaže da je on definitivno protiv jačanja ovlasti predsjednika. 'Čudi me da on to traži jer sam mislio da mu savršeno odgovara ova pozicija kada može puno govoriti, a bez ikakve odgovornosti', poručio je Markovinović.

Smerdel, s druge strane, smatra da bi bilo dobro da predsjednik ima mogućnost vratiti Zakon Saboru i za to se on zalagao 2000. godine kada su predsjedniku smanjene ovlasti. 'Mogućnost vraćanja zakona na doradu parlamentu je ovlast koju predsjednik ima u parlamentarnim sustavima', objasnio je Smerdel. Naveo je i primjer prvoga postkomunističkog predsjednika Mađarske Arpada Göncza koji je znao zaustaviti zakone u kojima se pretjerivalo. Za Markovinovića, i ove ovlasti koje Josipović ima su 'uvrh glave'.

'Ne služi mu na čast ni ovo što se događalo oko imenovanja veleposlanika i događanja u vojsci oko generala Mladena Kruljca. Parlament bi tu trebao ostati iznad i jedan čovjek ne bi trebao imati takve ovlasti. Ovako smo se svi dogovorili i toga bi se trebali pridržavati', kaže ovaj HDZ-ovac.

U tom kontekstu postojećih ovlasti predsjednik i sada ima mogućnost zakone poslati Ustavnom sudu na razmatranje. 'To je ovlast koju je bivši predsjednik Stjepan Mesić otkrio tek u 10. godini mandata, pa je tada odmah dva zakona poslao Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti – jedan je bio o tzv. haraču, a drugi o medicinski potpomognutoj oplodnji. O ovom drugom Ustavni sud još uvijek nije donio odluku ', objasnio je Smerdel. Tome je razlog i jedna nelogičnost u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu koja nalaže da se u slučaju da načelnici, gradonačelnici ili župani traže ocjenu nekog predmeta od Ustavnog suda on očituje u roku od 30 dana, a ako to traži predsjednik, nema roka u kojem bi Sud trebao donijeti pravorijek. 'Dakle, ako traži Stipe Petrina, Ustavni sud mora promptno reagirati, a ako traži predsjednik, onda nema definiranog roka', govori Smerdel

Ipak HDZ-ovac strahuje od predsjednika koji bi eventualno zloupotrebljavao veću moć i pritom ne misli na Josipovića. 'Ali osoba poput bivšeg predsjednika koji je iz jednoga tabora prebjegao u drugi i onda postao najžešći kritičar prvih, mogla bi to  zloupotrijebiti jer Zoro osvetnik je uvijek najgori, a ne donositi odluke u korist stanovništva', mišljenja je Markovinović koji dodaje da ne vjeruje da će biti išta od te priče oko većih ovlasti.

Smerdel se, s druge strane, čudi što Josipović nije odmah prionuo mogućnosti korištenja slanja zakona na ocjenu ustavnosti. 'On ima svoje oprezne metode, ali to je njegovo pravo i dužnost da sudjeluje u takvom kreiranju politike', zaključio je Smerdel.