Riječ je o najvećoj promjeni u radu Europske komisije od njezina osnivanja, otkrivaju briselski insajderi planove novog predsjednika Jean-Claudea Junckera koji će 27 povjerenika i povjerenica ubuduće organizirati u šest-sedam skupina. One će pak biti osnovane po principu praćenja velikih europskih projekata i investicija, kao što su izgradnja energetske unije, osnaživanje digitalnog tržišta, jačanje gospodarske i monetarne unije te uspješna provedba ogromnog paketa investicija od 300 milijardi eura, kojim se EU konačno treba izvući iz ekonomske stagnacije.

Svaki veliki projekt će voditi jedan povjerenik koji će zbog toga biti imenovan potpredsjednikom Komisije, dok će ostali povjerenici dobiti kao i prije pojedinačne portfelj. No rad će biti mnogo fleksibilnije organiziran nego prije te se od povjerenika očekuje i da po potrebi sudjeluju u posebnim projektnim grupama. Primjerice, od budućeg povjerenika za trgovinu očekuje se uska suradnja i na području vanjske politike, industrije, investicija i monetarne unije.

S druge strane, tzv. 'superpotpredsjednik' Komisije neće imati konkretan portfelj, nego će zastupati osobno Junckera i njegov autoritet, s mogućnošću da se umiješa u svaki projekt. Od povjerenika se očekuje i preuzimanje političke odgovornosti za projekte i djelovanje, što znači da će moći biti smijenjeni ako ne obave dobar posao. Juncker smatra da je to naročito važno u kriznim situacijama, kada je potrebno brzo donijeti odluke i provesti kadrovske promjene.

Europska komisija dosad se sastojala od 28 članova i svatko je imao svoj portfelj, a na zajedničkom kolegiju su svi bili ravnopravni te nije bilo vertikalnog ustroja. Potpredsjednici EK pak dosad nisu igrali nikakvu značajnu političku ulogu, nego je to više bila počasna titula, što se s Junckerom očito itekako mijenja.

Cilj je ove promjene taj da Komisija prestane biti spora u djelovanju, ponekad nedovoljno koordinirana i previše birokratizirana, što su standardne i većinom opravdane kritike upućene ekipi Josea Manuela Barrosa. Smatra se i da su zbog toga europske institucije proteklih godina izgubile podršku i povjerenje građana EU-a.

Jean-Claude Juncker odlučan je u tome da se Europska komisija pod njegovim vodstvom ponaša i percipira kao europska vlada, a ne skup nezanimljivih birokrata. Primjer budućeg rada Komisije vidi se i na primjeru energetske politike koja ima zadatak osigurati održivu opskrbu Europljana električnom strujom i plinom. To znači da će se time baviti i povjerenici za zajedničko tržište, okoliš, pravosuđe, budžet i regionalni razvoj, a i vanjska politika u svemu tome ima svoju ulogu.

Što se konkretne podjele pozicija tiče, ona ovisi isključivo o Junckeru, koji je najavio da će naročito tražene portfelje dati državama Europske unije koje pošalju žene za članice Europske komisije. Zasad je za EK nominirano tek sedam žena, što je u odnosu na njih devet u Barrosovoj komisiji jasan korak natrag. Pritom Europski parlament prijeti da neće podržati Komisiju bez najmanje osam žena među povjerenicima.

Planira se da će Junckerova Europska komisija službeno početi s radom 1. studenog ove godine. Trenutačno se novi predsjednik EK u Bruxellesu sastaje i upoznaje sa svojim budućim povjerenicima kojima će i otkriti koju poziciju je za njih predvidio u prvoj pravoj europskoj vladi.