Europsku uniju se još uvijek ne naziva 'briselskim bolesnikom', ali nikoga ne bi trebalo čuditi ako se uskoro počne tako govoriti, iz čega odjekuje polagano i mučno odumiranje Otomanskog carstva u 19. i početkom 20. stoljeća, kojemu se tepalo da je 'bolesnik s Bospora'. EU je u krizi, to će vam svatko relevantan u Bruxellesu reći, a ta se kriza ogleda u nestabilnosti eurozone, gospodarskoj stagnaciji, nepodnošljivo visokoj nezaposlenosti mladih, jačanju nacionalizma i još pregršt kriza i krizica koje podrivaju najuspješniji mirovni projekt u suvremenoj povijesti. EU nije samo brod s dosta rupa u koje ulazi voda sa svih strana, nego i brod kojemu se već neko vrijeme ne zna pravac, što se naročito vidjelo pri kraju mandata Josea Manuela Barrosa na čelu Europske komisije.

Novi kormilar EU je zato predsjednik EK Jean-Claude Juncker, a od njega i njegove Komisije očekuje se gotovo nevjerojatno, a to je u pet godina preporoditi i spasiti EU, što bi ovaj Luksemburžanin s dugogodišnjim političkim iskustvom mogao i učiniti. U Bruxellesu mnogi imaju itekako vjere u Junckera, u što smo se uvjerili i u razgovoru s troje briselskih insajdera koji su za tportal.hr procijenili što se može očekivati od Junckerove EK.

Dr. Stefan Lehne iz utjecajnog i američkim novcem financiranog think tanka Carnegie Europe kaže da je 'nova EK ispravno identificirala najvažnije probleme', naročito kada je riječ o nezaposlenosti u EU, ali se pita hoće li Juncker doista moći isporučiti obećanih 300 milijardi eura za borbu protiv iste. 'Mnogo toga ovisit će o nacionalnoj razini, gdje se zapravo nalaze alati za borbu protiv nezaposlenosti', upozorava Lehne. S druge strane, ističe da će EK vjerojatno uspjeti u svojoj namjeri stvaranje energetske unije, što bi EU moglo i u velikoj mjeri osloboditi od trenutne ovisnosti o ruskom plinu. ‘Energetska unija je zapravo dio zajedničkog tržišta EU i Komisija ima dovoljno alata da je ostvari’, smatra Lehne, koji ipak dodaje da će biti izazov uskladiti različite energetske politike članica, primjerice, Francuske koja se i do 85 posto oslanja na nuklearnu energiju i Njemačke koja se upravo nalazi u velikom projektu energetske reforme i usmjeravanja na obnovljiva goriva, tzv. Energiewende. 'Ipak, najvažnija je izgradnja odgovarajuće infrastrukture za stvaranje energetske unije, a to EK može ostvariti', uvjeren je Lehne.

Što se kadrova koji čine Junckerovu komisiju tiče, iz Carnegie Europe poručuju da je riječ o vrlo kvalitetnoj ekipi. 'Tu su i četiri bivša premijera, odlična je i Cecilia Maelstrom zadužena za trgovinu, a među najboljima je i vaš Neven Mimica, koji je u Bruxellesu cijenjen kao vrlo kompetentan povjerenik te je dobio i važan portfolio', kaže dr. Stefan Lehne. Velika su očekivanja i od povjerenice za vanjsku politiku Federice Mogherini i bivšeg poljskog premijera Donalda Tuska, koji je postao predsjednik Europskog vijeća. 'Oni moraju zajedno dobro raditi i pokazati da je EU sposobna za leadership u vanjskoj politici', konstatira Lehne.

Novinarka Ines Sabalić, dugogodišnja dopisnica hrvatskih medija iz Bruxellesa, kaže da ima velika očekivanja od Junckera i da pritom nije jedina: 'Možda je ovaj autoironični Luksemburžanin pravi nasljednik velikog predsjednika Europske komisije, Jacquesa Delorsa. Vidjet ćemo. Jean-Claude Juncker je fantastično upućen u mnoge dosjee kojima se bavi Komisija, poznaje sve aktere na političkoj sceni i nije beskičmenjak. Angela Merkel i drugi moćnici bili bi zadovoljniji s nekim tko bi bio ‘fleksibiliniji’, međutim, dobili su ovoga, koji razumije što je kompromis, ali popustit će pritisku samo ako će morati, a ne samo tako. To je veliki napredak od dosadašnjeg šefa Komisije. Očekujem da će i njegov osobni stil upravljanja i komunikacije s građanima biti drugačiji. Sam je rekao da nad svim njegovim ciljevima koje žele postići u narednom mandatu, leži potreba da se europska ideja ponovo približi građanima, a ne da bude ugušena u briselskoj birokraciji.’

Analitičar Zsolt Darvas iz briselskog think tanka Breugel odmah naglašava da je Juncker u svojem nastupnom izlaganju bio vrlo jasan i direktan. 'Gospodin Juncker je vrlo jasno naveo svojih pet ekonomskih prioriteta: 1. Stvaranje rasta i radnih mjesta. 2. Energetska unija. 3. dovršiti pregovore o TTIP-u sa SAD-om na razuman i balansiran način. 4. Reformirati eurozonu sa socijalnom dimenzijom na umu 5. Ispregovarati fer dogovor s Velikom Britanijom', nabraja Darvas.

Darvas nema velika očekivanja za ostvarenje potrebne strukturalne reforme, ali hvali Junckerovu ideju investicijskog plana EK: 'Za prvu točku glavni su alati implementacija strukturalnih reformi na nacionalnom nivou, u kojima EK može savjetovati, ali ne i odlučivati. Tu je i investicijski program od 300 milijardi eura, kao i stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta. Proteklih šest godina pokazalo je da se potrebne reforme provode samo kada su države pod velikim pritiskom i nemaju drugog izbora. S obzirom na to da trenutno nema pritiska međunarodnog tržišta za reforme, nije baš da ih očekujem. Zato je investicijski plan odlična ideja, ali još čekamo detalje tog plana. Europi je definitivno potrebna veća potražnja. Juncker je obećao detalje svojeg plana do kraja godine, ali mislim da će države-članice biti škrte te da Komisija neće na raspolaganju imati 300 milijardi eura, nego možda nekoliko desetina milijardi eura.'

Problem će i dalje ostati eurozona, smatra Darvas, i to ponajviše Italija, dok se prijepori s Velikom Britanijom mogu uspješno riješiti: 'Preferirao bih ostanak Velike Britanije u EU, jer se može postići dobar deal, ali bi sve to moglo odrediti raspoloženje javnosti s druge strane La Manchea. Nedavno jačanje UKIP-a sugerira da u Velikoj Britaniji možda kreće značajno pomijeranje tamošnjeg društva u pravcu napuštanja EU.'

Predsjednik Europskog ekonomsko-socijalnog vijeća (EESC) Henri Malosse napominje da se ‘nakon šest godina krize i mjera štednje eurozona jedina nije oporavila od gospodarske recesije’. Nova EK ima, smatra Malosse, veliku podršku da implementira svoje najavljene politike povećanja rasta i stvaranja radnih mjesta. Malosse predviđa da bi neuspjeh Junckerove komisija značio da će ‘izbori za Europski parlament 2019. biti posljednji te vrste’.

Ali da bi ekonomske reforme koje predlaže Juncker imale smisla, Malosse smatra da je ključno ‘renovirati način vladanja u Europi i naročito pojačati demokraciju’. EU ne smije više samu sebe diskreditirati kroz demokratski deficit, pa je potrebno simplificirati europsko zakonodavstvo te u sve procese mnogo više uključiti civilno društvo.

Malosse kaže da osobno poznaje dosta članova nove EK te predviđa dobru suradnju s njima, a sviđa mu se i restrukturiranje rada Komisije koje je Juncker proveo. EESC će i dalje nastaviti predstavljati civilno društvu u briselskim institucijama, a svoju ulogu vidi i kao antagonističku prema EK kada je to potrebno. 'Mi okupljamo ljude koji imaju iskustvo na terenu, a ne tehnokrate', poantira Malosse.

Ines Sabalić upozorava da Hrvatska treba biti spremna na Junckerove reforme. 'Oko stvaranja novih radnih mjesta Juncker je rekao da je njegova Komisija - komisija zadnje šanse. To je rečeno dramatično, ali je istina da na tome hoće li se stvoriti radna mjesta, Europa prolazi ili pada. Juncker je već započeo kampanju oko mobilizacije 300 milijardi eura, koje za sad nema u rukama. Postojat će odbor, vijeće koje će i iz svake članice imati svog predstavnika, a taj će predstaviti plan svoje zemlje. Mislim da je presudno da taj plan, koji će se ticati digitalne ekonomije i energije, bude perfektan. Naglasak na internetsku ekonomiju je važan, jer svako tko to prihvati, raste dva do tri puta brže. Hrvatska mora osigurati da ne ostane s lošije strane digitalnog rascjepa, jer je očigledno da neće svi jednako iskoristi ovu šansu’, kaže Sabalić.

Ne treba zaboraviti ni da se Junckerova EK planira pozabaviti i ilegalnom emigracijom, ali tako da se sredi pitanje one legalne, te da će se itekako angažirati kada je riječ o ravnopravnosti spolova.

Stefan Lehne naročito hvali činjenicu da je Juncker zapravo već napravio jednu reformu, a to je ona same Europske komisije: 'Budimo realni, za EK nije potrebno 28 ljudi, nego pola od toga. Zato je jako dobro novo organiziranje EK u klastere te veća suradnja povjerenika na konkretnim projektima.'

Za kraj pitamo Lehnea kako bi trebala izgledati ta reformirana Europske unija na kraju petogodišnjeg mandata Komisije pod vodstvom Jean-Claudea Junckera. 'Velika Britanija ostaje u EU, eurozona je stabilna i konsolidirana, smišljen je uspješan odgovor na vanjskopolitičke izazove s juga i istoka te je značajno smanjena nezaposlenost', odgovara analitičar Carnegie Europe.

Zvuči dobro. Činjenica da mnogi polažu velike nade u novu Europsku komisiju sugerira i da će, ako uspjeh izostane, razočaranje biti ogromno. Doista, kako je rekao i sam Jean-Claude Juncker, riječ je o posljednjoj šansi.