Nova studija, objavljena u časopisu New Scientist, mogla bi objasniti zašto taj planet ima relativno malenu jezgru te kako su u ranoj fazi razvoja Sunčeva sustava nestale velike super-Zemlje prije nego što su stigle izrasti u plinovite divove.

Stručnjaci smatraju da su Jupiter i Saturn svoj život započeli kao kameniti svjetovi mase nekoliko puta veće od Zemljine. Svojom gravitacijom prikupili su plinove iz okolne nebule iz koje su i sami nastali i tako se okružili gustim atmosferama.

Prema prihvaćenoj teoriji, svi plinoviti divovi imaju jezgre slične veličine. Međutim, mjerenja gravitacije sa svemirskih letjelica pokazala su da je Jupiterova jezgra samo dva do 10 puta teža od Zemljine, dok je masa Satrunove od 15 do 30 puta veća.

Simulacije, koje je kreirao međunarodni tim pod vodstvom Shu Lin Li sa Sveučilišta u Pekingu, otkrile su vjerojatni razlog. Stručnjaci su izračunali da bi se to dogodilo kada bi super-Zemlja deset puta veće mase od našeg planeta udarila u gustu atmosferu plinovitog diva i nekih pola sata kasnije potonula u njegovu jezgru. Energija sudara mogla je ispariti veći dio jezgre. Ispareni elementi potom bi se izmiješali s vodikom i helijem u atmosferi plinovitog diva. To objašnjava ne samo zašto je Jupiterova jezgra tako mala, nego i zašto je njegova atmosfera znatno bogatija teškim elementima od Sunca čiji sastav odražava sastav nebule iz koje je nastao Sunčev sustav.

'Da se nije sudarila s Jupiterom, super-Zemlja je i sama mogla izrasti u plinovitog diva', objasnio je suautor istraživanja Douglas Lin s Kalifornijskog sveučilišta u Santa Cruzu. 'Vjerojatno je planet bio na putu da i sam postane plinoviti div, no Jupiter ga je progutao prije nego što mu je to pošlo za rukom.'

Atmosfera Saturna također je bogata teškim elementima. Tim, međutim, smatra da su tome uzrok udari brojnih tijela manjih od Zemlje koja su se raspala prije udara u njegovu jezgru. Simulacije pokazuju da bi u tom slučaju jezgra ostala nedirnuta ili bi se čak povećala.

'To je zanimljivo tumačenje razloga zbog kojeg plinoviti divovi imaju jezgre različitih masa', komentirao je William Hubbard sa Sveučilišta Arizona u Tucsonu, 'radi se o vrlo korisnoj studiji.'

Novo istraživanje potvrđuje prijašnje dokaze prema kojima je rani Sunčev sustav bio vrlo kaotično mjesto u kojem je pet ili šest planeta od njih ukupno osam pretrpjelo sudare s drugim svjetovima, dok su ostale bombardirala nešto manja tijela. Smatra se da je u tim sudarima nastao Mjesec, Merkur ostao bez vanjskog omotača, sjeverna hemisfera Marsa promijenila izgled, Venera usporila rotaciju, a Uran se jako nagnuo u stranu.

Ono također potvrđuje ideju da sudari igraju važnu ulogu određivanju svojstava planeta. 'Svjetovi koji se formiraju u sličnim uvjetima, poput Jupitera i Saturna, u njima poprimaju različite osobine', kaže Hubbard.