'Gradnja plinovoda Južni tok kroz Srbiju počinje 24. studenog', svečano je objavio srpski premijer Ivica Dačić nakon sastanka s izaslanstvom ruskog Gazproma. Međutim četiri mjeseca nakon 'velikog praska' nije se dogodilo gotovo ništa.

Cijevi, simbolično zavarene, poslužile su za slikanje i kao dio scenografije. Nakon pompoznog otvaranja radova već sutradan nestali su radnici, zastave, mobilni toaleti…

'Poslije svečane ceremonije otvaranja, koju smo imali prilike svi vidjeti u direktnom prijenosu, trebalo je, prema izjavama direktora Srbijagasa Dušana Bajatovića, već u veljači osigurati sredstva za početak radova. Vjerojatno su i prijevremeni parlamentarni izbori i sama situacija oko Južnog toka učinili da se uspori početak tih radova', kaže Dragan Božić, predsjednik općine Titel.

Na lokaciji na kojoj je upriličena svečana ceremonija, kojoj je prisustvovao najviši državni vrh, novinska ekipa B92 zatekla je samo nekolicinu radnika privatne tvrtke. Nitko od njih nije želio davati izjave, već su ih uputili na direktora Srbijagasa Dušana Bajatovića.

Odgovor nisu dobili ni u Srbijagasu. Ipak, mještani Šajkaša imaju informacije, istina neslužbene.

'Znam da su krenuli. Zašto je stalo, ne znam. Ja sam čuo, ako je istina, da nas nešto Europa dribla, a što će biti od svega toga, ne znam', kaže jedan mještanin.

Plinovod Južni tok trebao bi povećati energetsku stabilnost zemlje, a godišnja zarada Srbije, prema najavama, iznosit će 200 milijuna eura. Projekt međutim kaska jer Srbija ne može osigurati valjane garancije, pa je i raspisivanje natječaja za početak izgradnje na čekanju.

Na usporavanje početka radova zasigurno utječe i zahlađenje odnosa te međusobne sankcije Zapada i Rusije povodom situacije na Krimu.