'Sve zemlje preuzet će svoju jasnu odgovornost u procesu profilacije', kazao je ministar Vlaho Orepić u današnjem obraćanju novinarima u Ljubljani, gdje se sastao sa slovenskom ministricom Vesnom Gjerkeš Žnidar. Ako se u profilaciju na grčko-makedonskoj granici pridruže i Nijemci, bit će to zajednički odgovor na izazove oko izbjegličke krize. Govoreći o kvotama, Orepić je naglasio da treba imati razumijevanja za Austriju i Njemačku koje podnose najveće opterećenje.

'No u trenutku nemogućnosti prijema, pogotovo u smjeru kolega iz Austrije, moramo razdvojiti procese prijema i tranzita od makedonske granice do konačnog odredišta. Na tragu smo definiranja pristupa ovom problemu. Svatko prepoznaje pojedinačnu odgovornost zajedničke odgovornosti prema ovom izazovu koji je naprosto nametnut', kazao je Orepić. Drugim riječima, kad se primanje izbjeglica i migranata u Austriji i Njemačkoj zaustavi, bit će potrebno odvojiti postupke prihvata i tranzita, a do tada je potrebno razviti sposobnost da se problemi rješavaju od makedonske granice pa do konačnih odredišta.

Slovenska ministrica kazala je da su se na sastanku založili za suradnju u kontroliranju migracija, pri čemu je istaknula napore da se uspostavi učinkovita kontrola na makedonsko-grčkoj granici, što je inicirao slovenski premijer Miro Cerar. 'Migrantsku krizu ne možemo riješiti jednostranim mjerama, nužno je tražiti zajednička i cjelovita rješenja', kazala je Gjerkeš Žnidar, dodavši da migracijski val treba smanjiti i što bolje ga kontrolirati.

Dodala je kako će Slovenija u skladu sa zadnjim preporukama Europskog vijeća dosljedno primjenjivati schengenske propise na granici s Hrvatskom te da na vanjskim granicama EU-a treba zadržavati migrante koji ne ispunjavaju uvjete za ulazak u EU i schengensko područje ili nisu odmah zatražili azil u zemljama u kojima su za to imali priliku. 'Poruke zadnjeg summita EU-a su jasne, a Hrvatska je članica EU-a i kandidatkinja za članstvo u Schengenu. Njena je zadaća štititi vanjsku granicu EU-a. Raduje me da je nova hrvatska vlada svjesna tih obveza', kazala je slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar, dodavši da joj je hrvatski ministar Orepić zajamčio da će se međusobna suuradnja odvijati tako da se informacije o protoku i tranzitu migranata razmjenjuju redovito i pravodobno.

Emigranti zakrčili Grčku, novi pritisak bilježi i Mađarska

Više od 4.000 ljudi trajektima je prebačeno s otoka u Egejskom moru u Atenu i većina ih planira nastaviti putovanje preko Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije i potom Austrije do Njemačke kao krajnjeg odredišta. Lokalni mediji, međutim, izvijestili su o tome da se autobusi koji su emigrante trebali prebaciti na sjever Grčke nisu pojavili, u očitom naporu, kako piše dpa, grčkih vlasti da spriječe gomilanje ljudi na granici s Makedonijom, javlja Hina.

Grčki ministar zadužen za migrante Joanis Muzalas u nedjelju navečer potvrdio je da je na makedonskoj granici zapelo više od 5.000 ljudi koji ne znaju hoće li moći nastaviti svoje putovanje.

Makedonija je u međuvremenu priopćila da propušta samo sirijske i iračke izbjeglice, uskladivši se s odlukom Srbije. Do sada su granice država na balkanskoj ruti mogli prelaziti i Afganistanci.

Mađarska policija priopćila je pak u ponedjeljak da se broj emigranata koji ilegalno ulaze u zemlju preko žice podignute na granici sa Srbijom i s Hrvatskom iznimno povećao posljednjih dana. Između petka i nedjelje zaustavljeno je 500 emigranata, odnosno gotovo jednako koliko i u cijelom siječnju. Među njima nalazi se sve više osoba iz Sjeverne Afrike, s Kosova, iz Pakistana, ali i iz Haitija i Šri Lanke čije su šanse za azil u EU gotovo nikakve.

Prije podizanja žice kroz Mađarsku je prošlo 300.000 izbjeglica, a rekord je zabilježen 23. rujna s njih 10.046. U proteklih godinu dana preko balkanskog koridora u EU je ušlo oko milijun ljudi s Bliskog istoka.