Promjene u NO-u obavljene su potiho i registrirane tek na službenim stranicama Županije, gdje su objavljena tek imena novih članova. Svoj izbor Boban nije želio javno pojasniti, dok su njegovi suradnici zaduženi za odnose s javnošću pokušali skriti životopise i reference novih članova, pritom se čak posluživši neistinama.

Naime, na zamolbu tportala da dostave dokumente odgovorili su da to ne smiju 'jer su se konzultirali s Agencijom za zaštitu osobnih podataka' - a u samoj Agenciji za tportal su decidirano kazali da ih nitko iz Splitsko-dalmatinske županije nije kontaktirao, te da ni od njih, ni od bilo koga drugog, nisu zaprimili upit na ovu temu.

Novi predsjednik Nadzornog odbora RCCO-a i spomenuti umirovljeni vozač zove se Ivan Đirlić i trenutno je HDZ-ov vijećnik u malenoj Općini Lećevica. Uz njega, u isto tijelo imenovan je njegov (skoro) imenjak Ivan Gjirlić, koji je bivši HDZ-ov vijećnik u istoj općini, te Gordana Maras. Ona je ekonomistica i zaposlena je, gle čuda, također u Općini Lećevica.

Tportal je još prije tjedan dana od župana Blaženka Bobana zatražio reference spomenutih ljudi za nadziranje jednog od najbitnijih i najvećih projekata u županiji, a kada smo dobili odbijenicu obratili smo se Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Tamo su nam rekli da su nam Boban i suradnici trebali 'omogućiti uvid u osobne podatke iz životopisa koji bi bili relevantni za imenovanje u nadzorni odbor (primjerice: njihove stručne kompetencije), odnosno sve koji su eventualno propisani za donošenje odluke o izboru'.

Ivana Đirlića na koncu smo teškom mukom uspjeli locirati, a on nam je vrlo jednostavno opisao svoje reference. 'Bio sam vozač u 'Prometu', a onda pet godina u ratu. I to je to', kazao nam je novi predsjednik Nadzornog odbora 'Regionalnog centra čistog okoliša'. Nije previše povjerljiv u razgovorima s novinarima jer 'oni uvijek zovu i dolaze po nečijem nalogu', nema dobra iskustva i s nima se 'gonao' po sudovima, a posebno ga pogađa što ih ne zanimaju činjenice poput 'propasti općine koju je osnivao', ukidanja autobusnih linija, odlazaka liječnika i iseljavanja mladih.

Nas je u ovom trenutku ipak više zanimalo njegovo mišljenje o megaprojektu kojega je odabran nadzirati, pa evo riječi novog predsjednika Nadzornog odbora.

'Ima petnaest godina da se to govori, pa nikad ništa. Ja mislim da tu ima puno kočnica, veliki su lobiji i interesi za nas male ljude. Nisam siguran hoće li se napraviti ili neće. Zato volim da sam ušao unutra jer kod mene nema užeta na jeziku, svađao sam se sa svim županima dosad jer svi su lagali. Što ja znam o smeću? Neka dođu ovi koji su se bogatili dok sam ja ratovao: oni neka kažu šta znaju o bogaćenju, a ja ću govoriti o smeću', kaže Đirlić.

Upozorili smo ga da upravo ovog tjedna traje sedmodnevno 'prethodno savjetovanje', što je faza koja prethodi raspisivanju natječaja za samu gradnju Centra za gospodarenje otpadom. Nije zvučao previše oduševljeno:

'Da je poštenja, odavno bi ljudima rekli da 'nema rađe', ili bi se sve već napravilo. Ljudi kojima sam prije petnaest godina obećavao da će se zaposliti bili su u srednjoj školi, a danas imaju djecu i žive u Kaštelima. Pitaju me zašto sam ih lagao, a ja kažem da su lagali mene.'

U tvrtki koju je imenovan nadzirati posljednjih tjedana očito se događaju masovna kadrovska preslagivanja jer je otkaz dao direktor Tomislav Šuta, koji ju je vodio prethodne tri godine i pripremio dokumentaciju za raspisivanje svih natječaja. Ostat će u fotelji do sredine ožujka i kada svi natječaji budu raspisani, provest će ih njegov nasljednik, a blagosloviti Đirlićev Nadzorni odbor. Isto tijelo idućih dana birat će i novog direktora.

Šuta pak prelazi u tabor gradonačelnika Splita Andre Krstulovića Opare i postaje direktor 'Vodovoda i kanalizacije'. Kontaktirali smo i njega, no nije bio voljan komentirati kadrovske rošade u tvrtku u kojoj (još uvijek) radi.

Centar u Lećevici projekt je vrijedan 72 milijuna eura, a predviđeno je financiranje iz europskih fondova u omjeru od 72 posto. Preostalih 18 posto dolazi iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a deset posto od Splitsko-dalmatinske županije. Radi se o kritičnoj fazi i najslabijoj karici u provedbi strategije gospodarenjem otpadom: splitski Karepovac, na kojemu se odlaže smeće iz još 18 gradova i općina, nakon sanacije imat će kapacitet za još najviše pet godina. Ukoliko Lećevica do tada ne bude u funkciji, kompletna Splitsko-dalmatinska županija više neće imati gdje odlagati otpad.

Po najoptimističnijim varijantama rok za dovršetak postavljen je za kraj 2021. ili početak 2022. godine - no, kako vidimo, novi predsjednik Nadzornog odbora  ni u što nije siguran.