'Pomlađivanje ne znači kraj jednog razdoblja, nego nastavak priče na zdravijim, modernijim temeljima. Zar nije logično to da 39-godišnjak ima drukčije poglede na svijet i politiku od 64-godišnjaka? Potrebne su nam promjene i vrijeme je da naši zaslužni članovi, poput Ante Sanadera i Blaženka Bobana, prepuste mjesto kadrovima koji će omogućiti stranci nove uspjehe', izgovorio je Čogelja u čak dva navrata.

Već treći dan naglo je izgubio hrabrost i priznao da je njegov tajming možda bio promašen, a svog šefa Bobana nahvalio je sva usta i objavio da s njim 'rame uz rame korača u budućnost'.

Pomlađivanje i kadrovsko osvježavanje stranke tako je propalo, premda Čogelja tvrdi da je samo izrekao 'ono što velik broj članova misli, ali ne želi izgovoriti', pa će župan Boban u svibnju ići u utrku za treći uzastopni mandat. Uspije li, njegov će kraj dočekati s napunjenih 69 godina dok će mu zamjenik imati 43 - pa možda može ponovno pokušati…

Splitski župan, međutim, relativno kasno je sjeo na ovu funkciju pa teško da će ući u kategoriju najdugovječnijih lokalnih vladara - eventualno tek ako mu se pribroji i ranijih jedanaest godina staža na mjestu gradonačelnika Solina.

Njegova stranka HDZ na pomlađivanje se ipak odlučila u cijelom nizu sredina upravo u Dalmaciji - no, čini se, prije svega u onima za koje je procijenjeno da bi im na izborima mogle izmaći iz ruku. Odnosno onima koje su prije četiri godine skoro izgubili.

U Zadru su dosad imali gradonačelnika, ali ne i većinu u Gradskom vijeću, pa je Branko Dukić sada poslan u političku mirovinu te će njihov kandidat u svibnju biti ministar regionalnog razvoja Šime Erlić. U Zadarskoj županiji Božidar Longin zapravo je bio politički prekrižen još otkako se na prethodnim izborima provukao kroz ušicu igle, pa je - u županiji u kojoj nikada nisu izgubili vlast - kandidat ove stranke državni tajnik Josip Bilaver.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji nakon punih šesnaest godina i četiri odrađena mandata povlači se HDZ-ov župan Nikola Dobroslavić (76), od milja prozvan 'dubrovačkim Joeom Bidenom' - ali i njegov potez, čini se, bio je više uvjetovan činjenicom da je prije četiri godine na jedvite jade pobijedio Božu Petrova, nego zamorom materijala.

S druge strane, HDZ-ov šibenski gradonačelnik Željko Burić ove se godine natječe za četvrti mandat, a osjetio se toliko politički jakim da je centrali stranke nametnuo i svog kandidata za šibensko-kninskog župana, Paška Rakića. HDZ-ov načelnik Tučepa Ante Čobrnić borit će se za šesti, a načelnik Brela Stipe Ursić za peti mandat - no koliko je poznato, apsolutni rekorder je Joško Roščić iz Baške Vode.

Tim mjestom on vlada još od postanka Hrvatske i sada očekuje deveti mandat, no čini se da dobiva konkurenciju u 43-godišnjem Vjekoslavu Radiću, sinu utemeljitelja stranke Jure Radića. Roščić ga je bio imenovao za direktora komunalnog poduzeća, a rastali su se kada je ovaj odbio slijepo izvršavati njegove naredbe.

Dalmatinski SDP-ovci su svoju veliku smjenu generacija obavili prije više od deset godina, kada je na scenu stupila cijela serija mlađih kadrova koji su se isprofilirali u svojim sredinama i zadržali vlast do današnjeg dana: za četvrti mandat u svibnju tako se bore Ivana Marković (Supetar) i Nikša Peronja (Jelsa), treći mandat očekuju Ante Bilić (Trogir) i Matko Burić (Gradac), a dulje od svih njih na poziciji se drži gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević, kao i Frane Lozić iz Milne - on, doduše, uz jedan prekid zbog cijele serije pravosudnih procesa koje je uglavnom riješio u svoju korist.

Mlade snage u procjepu

'HDZ tek danas prolazi ono što smo mi već odavno apsolvirali', kaže za tportal viđeni SDP-ovac, priznajući ipak da su se nekadašnje 'mlade snage' našle u procjepu:

'S jedne strane se nakon tri ili četiri godine obnašanja vlasti već pomalo mogu smatrati veteranima, no imaju problem u pronalasku nasljednika jer se ljudi i dalje teško odlučuju na političko aktiviranje. S druge strane, na nacionalnoj sceni još uvijek se nisu dovoljno profilirali jer ih se čak i u SDP-u doživljava premladima, premda je bizarno tako označavati ljude u četrdesetim godinama života', kaže ovaj sugovornik.

Još prije četiri godine procijenjeno je da je ukupno četrdesetak gradonačelnika i načelnika birano pet i više puta, a još nekoliko desetaka njih obnašalo je vlast u četiri mandata. U međuvremenu su neki pridodali još jednu 'recku' u svoju biografiju, no neki su i otpali, pa se može reći da je dugovječnih lokalnih vladara otprilike jednak broj i danas.

Uz jedan primjetan trend: nakon što desetljetni 'šerif' ode, u pravilu nastupa nestabilnost i teško se pojavljuje figura koju bismo opisali kao 'Bandić nakon Bandića'. Za Tomislava Tomaševića pobjeda se zasad doduše čini izvjesnom, ali daleko je to od bandićevske memljive i predvidive 'stabilnosti', a koja je mutirala u svevlast.

U Rijeci SDP drži vlast punih 35 godina, makar će mnogi kazati da se radi o cijelih osam desetljeća, a značajnu ulogu u tome imao je neprikosnoveni Veljko Obersnel jer je tek prije četiri godine, nakon šest mandata, prepustio vlast stranačkom kolegi Marku Filipoviću. U krajnje neobičnom razvoju događaja, tek nešto manje bizarnom od napada Čogelje na Bobana u Splitu, SDP-ovci su se javno sukobili do krvi pa je izvjesno to da će se stranačka kandidatkinja Sandra Krpan u svibnju, između ostalih, natjecati i protiv dosadašnjeg SDP-ovog gradonačelnika Filipovića.

Era padova

IDS je na prošlim izborima prvi put pao s vlasti u Puli, u kojoj su birači pronašli osvježenje u Filipu Zoričiću, a na jedvite jade i s tek nekoliko desetaka glasova zadržao je Istarsku županiju. No tada su 'pali' brojni koje se kolokvijalno nazivalo šerifima: nakon 27 godina načelnik Oprtlja Aleksander Krt, nakon otprilike toliko vremena i HDZ-ov Vinko Zulim u Segetu, a pravosudni problemi presudili su i sisačkom županu Ivi Žiniću, bivšem HDZ-ovom gradonačelniku Požege Darku Puljašiću, načelniku Škabrnje Nediljku Bubnjaru i drugima.

No u kategoriji veterana već se nalazi i SDP-ov krapinsko-zagorski župan Željko Kolar te ide po četvrti mandat - a da ne govorimo o još dugovječnijima Stipi Petrini u Primoštenu, Ivici Kirinu u Virovitici ili Mariji Jančić, vječnoj načelnici Marije Gorice u Zagrebačkoj županiji, koju optužuju da je tu općinu pretvorila u svoje 'gazdinstvo'.

Nekim sredinama, čini se, osvježenje naprosto nije potrebno - ili proživljavaju neku vrstu Stockholmskog sindroma, od kojega bi ih izvuklo jedino zakonsko ograničenje o najviše dva mandata na jednoj javnoj funkciji.

Brojni su ga spominjali, no nijedna stranka ne zagovara ga baš onako sustavno i gorljivo, računajući da će prije ili kasnije i njih dovesti do suficita kadrova i deficita fotelja.