Hrvatskim pacijentima često su nedostupne skupe inovativne i moderne terapije za cijeli niz bolesti, pa se za liječenje nerijetko skuplja novac humanitarnim akcijama, čemu svjedočimo posljednjih dana, nakon što se cijela zemlja digla u pomoć maloj Mili, djevojčici koja boluje od rijetkog oblika leukemije
Njezini su roditelji smatrali da je za nju najbolja opcija liječenje u Klinici za dječje bolesti u američkoj Philadelphiji, koja provodi liječenje po eksperimentalnoj metodi, što se pokazala uspješnijom nego u bilo kojoj drugoj bolnici na svijetu. U pet dana uspjeli su prikupiti 35 milijuna kuna.
No zašto HZZO nije sudjelovao u financiranju i je li se liječenje moglo financirati, možda, iz Fonda za skupe lijekove?
vezane vijesti
Iz Ministarstva zdravstva odgovorili su nam da se eksperimentalno liječenje ne može financirati sredstvima prikupljenima na posebnom računu zato što se u pravilu radi o razvoju novih lijekova koji nemaju odobrenje za stavljanje u promet (nisu registrirani), odnosno čija je primjena moguća u okviru kliničkih ispitivanja za koja postoji propisani postupak odobravanja i provođenja.
Fond u fokusu zbog spinraze
Fond za skupe lijekove ustanovljen je 2005. godine pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a za 2019. planiran je iznos od 1,35 milijardi kuna, iz kojeg se financiraju lijekovi s Popisa posebno skupih lijekova. Uvjet da neki lijek bude stavljen na taj popis jest da je prethodno uvršten na Osnovnu listu lijekova.
Fond za posebno skupe lijekove u cijelosti se financira iz državnog proračuna. Široj javnosti postao je poznat prilikom prosvjeda roditelja djece oboljele od spinalne mišićne atrofije, a koji su tražili liječenje lijekom spinraza, što je Ministarstvo odbijalo zbog skupoće, tvrdeći da nije dovoljno ispitan.
Kako navode iz Ministarstva, u razdoblju od 2005. godine, kad je Fond za posebno skupe lijekove iznosio 23 milijuna kuna, do danas sredstva dostupna za financiranje posebno skupih lijekova višestruko su povećana, pa je tako u 2015. godini osigurano oko 747,4 milijuna kuna, u 2016. godini oko 933,5 milijuna kuna, u 2017. godini oko 1,15 milijardi kuna, a u 2018. godini 1,46 milijardi kuna.
>>> Liječnica kojoj bi obitelj malene Mile podigla spomenik za tportal: Postoji još puno 'mila', ne smijemo sada stati!
Na posebnom računu 1,5 milijuna kuna
Iz Ministarstva upozoravaju na to da navedeni fond treba razlikovati od posebnih računa za prikupljanje dodatnih financijskih sredstava za lijekove, na koji novac mogu uplatiti pravne i fizičke osobe, sukladno praksi u drugim europskim državama. Na taj način namjeravao se osigurati samo još jedan, pomoćni način prikupljanja sredstava za skupe lijekove. Podsjetimo, ta je ideja ministra zdravstva Milana Kujundžića u početku doživjela pravi fijasko prije godinu dana, kada je na donatorskom računu za nove lijekove kojima se liječe teške bolesti, a nisu na listi HZZO-a, bilo prikupljeno svega 27.388 kuna.
Na spomenutom računu 28. ožujka 2019. godine bilo je 1.523.338,76 kuna, poručuju iz Ministarstva, a zadnja uplata zaprimljena je 20. ožujka 2019. godine.
Iz Ministarstva zdravstva poručuju da je uvjet za upućivanje na liječenje u inozemstvo pacijenata iz Hrvatske na teret države to da se potrebno liječenje ne može provesti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj i da se uspješno provodi u inozemstvu, a zahtijeva prilično kompliciranu proceduru.
