'Svi drugi testirani s tog sastanka i obiteljski kontakti su neoboljeli', rekao je Kaić gostujući u Novom danu N1 televizije.

Još se ne zna je li omikron opasniji od prijašnjih sojeva i u kojoj mjeri. 'Izgleda da je zarazniji jer sve više i više prevladava u zemljama u kojima je već dulje vrijeme prisutan, kao u Južnoafričkoj Republici, to ukazuje da je zarazniji. Mi malo postrožavamo mjere prema kontaktima oboljelih od omikrona i mjere na granici pri ulasku iz zemalja gdje je on prisutan, čisto iz predostrožnosti jer se još ne zna kako će se omikron ponašati kod nas. Ne možemo reći ni da će biti zarazniji, a pogotovo još ne znamo puno o kliničkoj slici. Sigurno malo treba postrožiti mjere, kao što je bilo kad je bila delta', smatra Kaić.

U izolaciju sada moraju i cijepljeni kontakti pozitivnih na omikron. 'To je zato što nemamo podatke u kojoj mjeri imunitet stečen cijepljenjem može izbjeći virus. Ovih troje s omikronom su cijepljeni, ali to je premali broj da bi se bilo što zaključivalo', objasnio je Kaić.

Dodao je kako se računa da bi booster doza mogla ojačati imunitet na omikron, barem kada je klinička slika u pitanju. 'To se pokazalo i kod delte. Oni s booster dozom su bolje zaštićeni od delte od onih koji su cijepljeni s dvije doze. Nadamo se da će tako biti i s omikornom. Od ovih troje nitko nije primio booster', rekao je Kaić za N1.

Komentirao je i prvi potvrđeni smrtni slučaj povezan s cijepljenjem u Hrvatskoj.

'Kad je došla inicijalna prijava sumnje na nuspojavu, prvo smo prošli kroz medicinsku dokumentaciju, gledali što i koliko se zna da cjepivo može ili ne može uzrokovati, u samom početku nije se znalo, postojao je signal da bi moglo, tek se nakon mjesec, dva potvrdilo da je moguća ta jako rijetka nuspojava. Trebalo je zatim odraditi dodatne laboratorijske pretrage radi potvrđivanja dijagnoze pa onda još dodatni klinički podaci i onda smo raspravljali na radnoj skupini i zaključili da je to vjerojatno i skoro pa sigurno povezano s cjepivom. Halmed je još tražio vanjsku ekspertizu pa je to potrajalo. Mi smo u ekspertnoj skupini puno ranije zaključili, ali Halmed je htio još jednu vanjsku potvrdu prije nego javno izađe s informacijom', objasnio je Kaić za N1.

Statistički, morali bismo imati još nekoliko takvih slučajeva

'Statistički gledano, morali bismo imati još nekoliko takvih slučajeva. Učestalost tromboze s trombocitopenijom je jedan na 100.000 cijepljena, a mi smo cijepili s preko 500.000 doza AstraZenece i moguće je da ima još neki koji nam je promakao, ali službeno nemamo prijava tromboze s trombocitopenijom. Imamo prijava tromboze, da su ljudi imali razne poremećaje zgrušavanja, imamo i prijave krvarenja, sklonosti krvarenju nakon cijepljena, podljeva koje imaju ljudi, ali nisu toliko temeljito obrađeni ti pacijenti da bi se moglo vidjeti odgovaraju li trombozi s trombocitopenijom jer to je zaseban, novi entitet i nemamo službene prijave', odgovorio je Kaić na pitanje je li moguće da imamo još takvih slučajeva.

Cijepljenje AstraZenecom ide dalje

AstraZenecom će se i dalje cijepiti kao i dosad, objasnio je Kaić, dodajući da 's ovim rizikom jedan na 100.000 smatra da je korist od cijepljenja u ovoj situaciji ipak puno veća od mogućih nuspojava jer se sa 100.000 cijepljenih spriječi puno više hospitalizacija, teških oblika bolesti i smrti'.

'Ništa se ne mijenja vezano uz preporuke za AstraZenecu. Mi smo samo u šestom mjesecu, kada je pala incidencija, procijenili da u tom trenutku nije preporučljivo cijepiti se AstraZenecom mlađima od 50 godina jer kod njih je taj rizik veći nego kod starih, a rizik od korone manji. Sada, u četvrtom valu, opet korist primjene AstraZenece nadmašuje rizik u svim dobnim skupinama, ali ako se nastavi pad broja oboljelih, ponovno će doći vrijeme da vratimo preporuku iz šestog mjeseca', rekao je Kaić.